VARIJACIJE | (Post) Jugoslaveni II

Piše: Daniel Mohorović

Podsjetnik:

Smrtonosne devedeset i prve ”od Vardara pa do Triglava” bilo ih je oko milijun. Dvadeset godina kasnije u Lijepoj našoj domovini svega 331.

Ali njihovo se ime, ponovo parafraziramo Arsena, ne izgovara javno, policija ne dozvoljava da se širi. To im je ime i zanimanje. Njihovo je ime konspirativno ime nekih drugova. Ono se ispisuje noću po zidovima, ono se ispisuje pod cijenu slobode. Njihovo je ime lozinka ljubavnika. Njihovim su imenom samo najhrabriji krstili svoje dječake u slijepim planinskim kućama, znajući dobro što ih zbog toga čeka…

Njihove životopise ispisujem javno. Njihova puna imena i prezimena ni pod cijenu slobode. Ispisat ću ih u formi dosjea nepostojeće tajne policije nepostojeće države.

SLUŽBA DRŽAVNE SIGURNOSTI

Kvalifikacija neprijateljske djelatnosti: Jugoslavenka

Metoda i sredstva rada neprijatelja: mišljenje, pisanje, pričanje, disanje

Predmet: narodni neprijatelji u zemlji-rezultati informativnih razgovora

VJEŠTICA IZ AMSTERDAMA

Vještica iz Amsterdama začeta je u doba Informbiroa. Rođena je 27. ožujka 1949. Točno osam godina ranije demonstranti, protivnici Trojnog pakta, na beogradskim su ulicama uzvikivali ”Bolje grob  nego rob, bolje rat nego pakt!”.

Vještica iz Amsterdama smatra(la) se jugoslavenskom spisateljicom. Jugoslavija je bila i ostala njen ekosistem. Vještica iz Amsterdama postala je vještica 1992. zahvaljujući eseju ”Čisti hrvatski zrak”, kojim je junačku Hrvatsku, njena ravnine i planine,  rijeke i more sinje, sunce i srce, čak i buru, naš čisti hrvatski zrak, blatila po svijetu. U tom tekstu dotakla se novinskih oglasa iz tisuću devetsto devedeset i prve kojima se oglašava prodaja kvočki i pilića ne znajući, jadna, da se radi o sinonimima za revolvere i metke. Pojavile se tada, piše Vještica iz Amsterdama, na domaćem, zagrebačkom tržištu limenka sa našim grbom (za neke šahovnicom) i natpisom: ”čisti hrvatski zrak”.

U eseju Vještica iz Amsterdama optužuje Hrvatsku za čišćenje nepodobnih školskih planova, čišćenje od nepoćudnih predavača, čišćenje narodnih knjižnica od knjiga srpskih pisaca, knjiga teoretičara i praktičara nesvrstanosti, miroljubive koegzistencije i samoupravnog socijalizma, i knjiga na ćirilici. Mudri hrvatski narod promptno je shvatio da ima posla sa lažljivicom, izdajicom roda i doma svoga, narodnom neprijateljicom, i zajedno sa njenim pajdašicama (”Hrvatske feministice siluju Hrvatsku” pisalo je na 41. stranici Globusa 11. prosinca 1992.) – vješticom iz Rija. Kasnije se hvastala kako joj je lomača potpaljena, a ona je, zbog navodno rastućeg nacionalizma, ”izgorjela”, napustila zemlju, otišla u egzil, preselila u Lijepu Njihovu Nizozemsku, i (p)ostala vještica, iz Amsterdama. ”Ustvari, nisam ja ta koja je napustila svoju zemlju nego je moja zemlja, Jugoslavija, raspavši se na šest manjih, napustila mene.” Napisala je u eseju ”ON – zona” koji je ispisivala od listopada 2012. do travnja 2013., a kasnije objavila i u knjizi ”Europa u sepiji.”

Poznato je da se vještice boje dragoga Boga. Za Vješticu iz Amsterdama crkva je ‘autoritarni religijski sistem”, piše o biblijskoj bajci. Adam je, prema nauku Vještice iz Amsterdama, hipotetični otac, a Eva hipotetična majka, majka stvorena od rebra očeva. Čak ne svih dvadeset i četiri rebara. Samo jedne, jedine, plosnate i zavijene kosti. Adam popušta Evi. Adamov mozak, tvrdi Vještica iz Amsterdama, očito nije bila Adamova komparativna prednost. Jabuka je pojedena, hipotetični otac i hipotetična majka prognani su iz Raja u samo naš Pakao. Zato je svaka Eva, mama, piše vještica iz Amsterdama, do dana današnjeg, i svakog sutrašnjeg, doživotno i dosmrtno, vječno kriva zbog poboljšanja očeva menija. Zato se, glasno govori, bogohuli i urla Vještica iz Amsterdama, sveta i apostolska Crkva stvarnim i simboličkim kaznama osvećuje Evi i evama. Ali ne bojte se. Non abbiate paura.  Nije vam potreban luk, bijeli, ni bršljan zimzeleni, ni križ, od bilo kakvog materijala. Čekajte noć. Tada ova žena postaje vještica. Samo spomen imena koje se ne spominje uzalud briše sve vještičje moći.

Vještica iz Amsterdama je 7. srpnja 2018. bila u Sarajevu, na Bookstan festivalu, u galeriji Akademije likovnih umjetnosti, iako se navodno, načelno bori protiv festivalizacije književnosti – jednostavno se osjeća nelagodno na festivalima. U vrijeme dok je većina Hrvatica i Hrvata bila prikovana za male ekrane gledajući, za njihovu životnu egzistenciju presudni nogometni okršaj na stadionu u Sočiju, i uzbuđenu hrvatsku predsjednicu, najdražu navijačicu našeg naroda, kako u kockastoj modnoj kombinaciji skakuće po loži, a ruski premijer začuđeno je promatra,  Vještica iz Amsterdama se javno sjetila Davora Šukera, najboljeg strijelca svjetskog nogometnog prvenstva iz 1998., i njegovih riječi, koje je hrvatska znanost o književnosti zabilježila kao veliki doprinos hrvatskoj bajkovitoj književnosti:

”Mi hrvatski nogometaši ispisali smo najljepšu bajku hrvatske književnosti.”

Tko je Ivana Brlić Mažuranić pored majstora šutanja? Pa zar nije bajka riječ praslavenskog podrijetla; bajati znači zboriti, bajati znači govoriti, bajati je isto što i pripovijedati? Pa zar loptanje nije priča?

– Tada sam shvatila da nema šansi da pripadam književnosti koja ispisuje bajke nogama – rekla je u Sarajevu Vještica iz Amsterdama, dok su se u Sočiju igrali penali, a po Hrvatskoj pjevalo kako hrvatsko srce gori kad se Hrvatska na stadionu bori, kao što se, misli ova vrajža vještica, nekoliko godina ranije neopisivo pjevalo kako se neopisivo voli Nju, neopisivu Lijepu, neopisivu Našu, neopisivu Hrvatsku; ipak je opisao vrli pisar oca i sina na stadionu, tamo je neimenovan sin prvi put čuo tri čarobne očeve riječi (”volim te Hrvatsko”), sina u krilu očevu, i savjet očev da Hrvatsku ljubi, jedinu i vječnu, samo Hrvatsku, i nikog više, ni majku ni nonu, ni tetu ni strinu, ni sestru ni sestričnu, ni djevojku, ni buduću ženu (ili muža). Nikoga! Neopisivo Nikoga! Koliko voliš? Neopisivo? Kako voliš? Neopisivo? Koga voliš? Nju, zemlju, Hrvatsku. I nikog više oče. Majke mi….Tako se sa našim svetinjama sprda ova jugoslavenska, beogradska vještica iz Rija, i Amstedama.

A kada je u utorak 26. listopada 2021. uvečer, u svojoj maloj, ali dugačkoj amsterdamskoj radnoj sobi, u kojem je smještena i njena garderoba, na portalu Večernjeg lista pročitala naslovno pitanje: ”Prepoznajete li ga? Danas slavi 55. rođendan, a Hrvatskoj je donio neizmjernu sreću” sjetila se Vještica iz Amsterdama Titove štafete i Šukerova bajanja nogama, pomislila je Vještica iz Amsterdama kako bi mogla napisati novu hrvatsku bajku o neopisivo, neizmjerno sretnoj Hrvatskoj, čiji je jedini izvor sreće globalna nogometna lopta među nogama hrvatskih nogometaša i u golovima neopisivo nesretnih njihovih protivnika (nekorektno je napisati neprijatelja)….. Jednom davno živio je Srećonoša….

Sreća je u nesreći da je Vještica iz Amsterdama ušla u uži izbor za Nobelovu nagradu za književnost za 2021., pa se nije stigla posvetiti razradi svoje ideje. Vještica iz Amsterdama te godine nije dobila Nobela. Nagradu je dobio novopečeni umirovljenik Abdulrazak Gurnah, Tanzanijac sa britanskom adresom. Radosnu je vijest doznao u kuhinji. Rečeno mu je da je nagrađen  ”for his uncompromising and compassionate penetration of the effects of colonialism and the fate of the refugee in the gulf between cultures and continents”.

– I’m absolutely excited – rekao je Abdulrazak Gurnah, čuvši radosnu vijest.

Iznenadio se.  Osjetio je poniznost. Nagradu je posvetio Africi, Afrikancima, čitateljima.

Abdulrazak Gurnah rođen je na Zanzibaru, najprije je progovorio svahili, propisao na engleskom jeziku. U  Veliku Britaniju došao je kao mladić i izbjeglica 1968.

Većina Hrvata za Abdulrazaka Gurnaha nije ni čula, kao ni za Vješticu iz Amsterdama.

Postoji opasnost, ukoliko Vještica iz Amsterdama u budućnosti  dobije nagradu, da Hrvatice i Hrvati saznaju tko je ona, da se tako naglo poveća zagađenost čistog hrvatskog zraka (grčki ψῦχή i latinski anima je životni dah, duh, disanje, naravno  zraka) što bi neopisivo naštetilo kvantiteti i kvaliteti ljubavi prema jedinoj i vječnoj nam Kroaciji.

Facebook
Twitter
WhatsApp
Email

pročitajte još