Na jučerašnjoj sjednici Vijeća Općine Pićan jednoglasan je izglasan proračun ‘teži’ od 15 milijuna kuna

Sinoć je jednoglasno izglasan Proračun Općine Pićan za 2022. godinu – najznačajnija je to vijest sa jučerašnje sjednice Općinskog vijeća Općine Pićan, a na kojoj su sudjelovali svi izabrani vijećnici te lokalne samouprave.

Suvereno vlada situacijom – Dean Močinić, načelnik Općine Pićan

Devet je ruku bilo „u zraku“ uz ponos predsjednika Vijeća Daniela Stanića, iako je odbijeno svih deset pristiglih amandmana. No, treba reći da je svih deset načelnik Dean Močinić obrazložio od kojih će neki biti apsolvirani do kraja tekuće godine pa nije bilo potrebe za uvrštavanjem u proračun za sljedeću.

Proračun za 2022. godinu kod Pićanaca trebao bi biti 15 milijuna i 378 tisuća kuna. Kada su u pitanju javne potrebe u kulturi, na to će u narednoj godini biti utrošeno 421 tisuća kuna, dok će na socijalnu skrb i zdravstvo „otići“ 567 tisuća kuna.

Za javne potrebe u sportu odvojeno je 162,5 tisuće kuna, a za iste u vatrogastvu i civilnoj zaštiti čak 1,8 milijun kuna, ali treba spomenuti kako više od 1,2 milijuna kuna „otpada“ na dovršetak izgradnje Vatrogasnog doma u Sv. Katarini.

Nešto na što Pićanci moraju biti ponosni je i to što su od 01. siječnja 2022. povećane stipendije pa sada školska iznosi 300, a studentska 750 kuna.

Obzirom kako je Labinska Komuna svojedobno u Pićnu prozvana kako svojim prisustvom ne uveličava sjednice Vijeća, korektno je da nakon ove kojoj smo prisustvovali, damo i poneki zaključak s iste koji se ne da iščitati iz fantastično spremljenih i transparentnih papira koje Jedinstveni upravni odjel na čelu s pročelnicom Martinom Bilić objavljuje na službenim stranicama Općine.

Pićansko Vijeće je specifično iz više razloga. Prvi i glavni je taj što trenutno u Općini Pićan ne postoji klasična oporba. Jednoglasnim izglasavanjem proračuna jasno je kako se oporba – koga god tamo svrstali, a nekad nije lako pogoditi, dijeli na dvije skupine – „mogu, ali ne želim“ i „želim, ali ne mogu“. Drugi su rasprave.

Preko 50% rasprava je deplasirano, potpuno bespredmetno, a najviše iz razloga što pojedinci ne poznaju materiju i u suštini ne shvaćaju bit onoga o čemu se priča. Za takve, sigurno je bolje da su mediji šturi i bez „šuga“ u tekstovima. To „šugo“ zna biti svakakvih okusa – nekome može i ‘prisjesti’…

Facebook
Twitter
WhatsApp
Email

pročitajte još