Dalibor Zupičić direktor je gradske tvrtke Labin 2000, a zamolili smo ga za par odgovora u ovotjednoj rubrici „Vikendom konkretno“ zbog parkirnih tema koje su uvijek nešto naglašenije tijekom ljetnih mjeseci.
Dolaskom sezone, koje su promjene do kojih će doći na parkirnim mjestima koje su pod ingerencijom Labin 2000?
Na parkiralištu Stari grad smo skinuli rampe čime smo omogućili nesmetanu komunikaciju kroz parkiralište, a naplata parkirališta se vrši kovanicama i parkirnim automatom, SMS-om (samo za hrvatske operatere), te putem aplikacije ParkWallet koju mogu skinuti i koristiti svi sa pametnim telefonima. Osim toga, zajedno sa gradom Labinom smo investirali u uređenje i asfaltiranje gornjeg platoa na samom Rialtu.
Na Titovom trgu smo ukinuli ručnu naplatu i uveli isti model naplate kao i na parkiralištu Stari grad (kovanice, SMS, aplikacija). Reakcija ljudi je pozitivna, većina se brzo snašla i za sada nismo imali nekih velikih problema, ali pravi test slijedi u srpnju i kolovozu kada kreću turističke gužve, no vjerujem da će sve proći OK.
Stari grad je sve atraktivniji za posjetitelje i s obzirom na najave dobre turističke sezone kao i uvijek će se tražiti parking više.
Slijedeći tjedan ćemo proširiti mogućnosti plaćanja parkinga na Girandelli. Naime, imali smo pojavu gužvi na izlasku tijekom sezonskih špica (nedjelje, blagdani) i ljudi su ponekad dugo čekali za izaći s parkinga.
Zbog toga ćemo ove godine modificirati sustav čitanja registracija tako da će kamera automatski učitati registraciju i nećete morati uzimati papirić (kartu) na ulazu u parkiralište, a prilikom izlaska moći platiti SMS-om ili aplikacijom ParkWallet, uz zadržavanje mogućnosti plaćanja na naplatnoj kućici. Nakon plaćanja SMS-om ili aplikacijom rampa će se dignuti i moći će slobodno izaći. Time ćemo povećati protočnost i smanjiti gužve na izlazu.
Kako će funkcionirati naplata parkinga u starogradskoj jezgri?
Tu ćemo isto imati jednu novost, a to je automatska kontrola preko videonadzora. Dakle, auto na ulazu snimi kamera, ako ima odobrenje sustav to registrira, ali ako nema odobrenje sustav ga označi i ako ne izađe iz Starogradske jezgre u roku od 15 minuta vlasnik vozila će dobiti dnevnu parkirnu kartu u iznosu od 520,00 kuna poštom na kućnu adresu. Kontrola će se vršiti 24 sata dnevno 365 dana u godini.
Što mislite, zašto je dosadašnje rješenje u obliku izlaznog stupića predstavljalo građanima (ali i turistima) toliki problem? Mislite li da će sadašnjim uvođenjem povlaštenih propusnica, i eventualni strah od kazne koja zaista nije malena uvesti reda na tom području grada?
Stupić, a prije i rampa su predstavljale problem na toj poziciji iz jednostavnog razloga jer su vrlo često bile razbijene, najčešće su se nepažljivi vozači zabijali u njih zbog žurbe, nepažnje, neznanja ili slično.
Zbog kvarova smo morali držati stupiće spuštene, jako je skupo održavanje i zbog toga smo se odlučili na varijantu bez barijere, jasnijim obavijestima na ulazu i visokim kaznama za prekršitelje.
U kontaktima sa stanovnicima i korisnicima odobrenja, ali i iz naših obilazaka vidljivo je da se situacija nešto popravila i da je manje zlouporaba i neovlaštenih ulazaka u Starogradsku jezgru, a i broj izdanih dnevnih parkirnih karata je relativno mali, jedna – dvije dnevno.
Isto kao i ostala parkirališta u Starom gradu, pravi test su srpanj i kolovoz. Povlaštene propusnice ne postoje, točno se zna tko ima pravo na odobrenje i to je definirano Odlukom o uređenju i naplati parkinga u Labinu koje je donijelo Gradsko vijeće koja je na snazi od 2019. i uz neke izmjene traje i danas. Moramo znati da je u Starogradskoj jezgri cca 150 parkirnih mjesta, a broj izdanih odobrenja sukladno Odluci je oko 250, od čega je samo stanara nešto manje od 200.
Prema tome, ključni problem je nesrazmjer između broja parkirnih mjesta i potreba za njima i to je jako teško riješiti u kratkom roku. Mi se moramo potruditi da osiguramo provođenje Odluke i da „ilegalci“ ne ulaze u Starogradsku jezgru i da na taj način povećamo šanse korisnicima, a prvenstveno stanarima, da nađu parkirno mjesto kada dođu doma.
Ima li Labin dovoljno parkirnih mjesta za potrebe njegovih građana? Planira li se u skoroj budućnosti uvesti naplata parkinga na još nekim mjestima?
Broj vozila u Labinu je sve veći i moguće je da postoji potreba za povećanjem parkirališnih kapaciteta, osobito u Starom gradu, a možda još malo i u Rapcu. Izgradnjom i uređenjem parkirnih mjesta u Rapcu 2019. godine očistili smo Ulicu slobode od vozila na nogostupu i na cesti prema Girandelli, osigurali nove kapacitete i Rabac je sada u puno boljoj situaciji nego prije.
Ono o čemu razmišljamo i na čemu radimo je osiguranje alternative stanovnicima Labina, a to je neki model javnog prijevoza, izgradnja park&ride stanica, uređenje i izgradnja novih biciklističkih staza, uvođenje zona smirenog prometa i sličnih modela kojima se bavi suvremeno shvaćanje mobilnosti.
Ukoliko uvedemo i prihvatimo nove modele prijevoza, parkirnih mjesta za stanovnike i turiste koji dođu u Labin će biti dovoljno. Matematika je jasna – ukoliko 35 ljudi s javnim prijevozom (autobusom) ode na kupanje u Rabac to znači da je cca 25-30 vozila manje u Rapcu. Isto vrijedi za turiste koji žele posjetiti Stari grad ili ljudi koji odlaze na posao i slično.
Smatram da je to budućnost prometovanja u Labinu, a ne izgradnja novih parkirališta ili garaža. Ponavljam, neke granične potrebe za parkirališnim kapacitetima će još trebati pokriti, ali ne smijemo promet i parking gledati samo kroz prizmu izgradnje novih parkirališta, već kroz razmišljanja i promišljanja alternativnih oblika prometovanja.
Tu mora postojati interes stanovnika, a mi ćemo se potruditi da im to prezentiramo na najbolji način i da shvatimo da auto i parkiranje ispred trgovine ili kafića nije jedini način prometovanja.
O tome ćemo razgovarati i u subotu na eventu „ Žive ulice“ kamo će se promišljati o tome da je prostor namijenjen ljudima, a ne samo automobilima. Pozivam sve građane da se odazovu na Zelenice u čim većem broju jer će se tamo razgovarati upravo o tome – kako ulice i trgove vratiti ljudima.
Što se tiče uvođenja naplate na neka nova parkirališta, o tome odlučuje Gradsko vijeće.
Koliko parkirnih mjesta u Labinu je prilagođeno osobama s invaliditetom? Ima li ih dovoljno za potrebe Labina?
Svako parkiralište pod naplatom ima od 3% do 5% parkirališnih mjesta za osobe s invaliditetom, a i na ostalim parkiralištima koji nisu pod naplatom se poštuje ta brojka. Kada Udruga osoba s invaliditetom grada Labina pošalje neku primjedbu ili prijedlog za dodatna parkirna mjesta, mi u suradnji s Gradom Labinom reagiramo i nastojimo označiti novo parkirno mjesto.
U Labinu sve osobe s invaliditetom koje imaju znak pristupačnosti imaju besplatan parking na svim parkiralištima pod upravljanjem Labin 2000 tako da i ukoliko su parkirna mjesta za osobe s invaliditetom zauzeta mogu besplatno parkirati na bilo kojem parkiralištu.
Kako ocjenjujete prometnu kulturu Labinjana?
Mislim da je prometna kultura Labinjana dobra, ali smo previše vezani za svoje automobile i stalno razmišljamo da negdje možemo doći isključivo svojim vozilo, i to čim bliže je moguće.
Veseli me kada vidim sve veći broj biciklista i pješaka, a akcijama kao „ Žive ulice“ ćemo promovirati mobilnost i vjerujem da će se prometna kultura Labinjana proširiti i povećati.
Plaćanje parkinga nije najomiljenija aktivnost ljudima, pogotovo još i ako se zaborave pri produživanju, pa uplatnica po povratku s kave čeka na autu. Koliko je opterećujuće biti na čelu poduzeća koji se između ostalog bavi i uslugom koja je mnogim ljudima mrska?
Plaćanje parkinga je plaćanje neke usluge koju grad pruža svojim korisnicima. Isto kao odvoz smeća, korištenje vode i sl. Oko toga se uvijek lome koplja, ali plaćanje parkinga nije uzimanje para, već je organizacija parkiranja, uređenje tog segmenta prometa, omogućavanje svima da dobiju priliku parkirati na neko mjesto jer se povećava izmjena vozila po parkirnom mjestu, od prikupljenih sredstva se održavaju postojeća parking mjesta, grade nova, unaprjeđuje se usluga naplate.
U 2019. godini smo imali oko 1,7 milijuna kuna prihoda od parkinga gdje 80% ostvarujemo tijekom sezone i procjena je da godišnje od turista, dakle ne stanovnika grada Labina, uprihodujemo oko 1,2 milijuna kuna. Da je besplatan parking taj novac ne bi zaradili, sva ulaganja u parkirališta bi išla direktno iz džepova svih stanovnika Labina, onih koji voze i onih koji ne voze. Osim toga, svake godine se 10% prihoda od parkinga se uplaćuje u proračun grada Labina.
Mi dnevno tijekom sezone obavimo više od 1000 transakcija i u 99,9 % slučajeva nema nikakvih problema. Kao i u svakom poslu kada nudite neku uslugu, ima nezadovoljnih koji smatraju da su nepravedno dobili dnevnu parkirnu kartu ili da nešto radimo pogrešno ili imaju neke svoje ideje kako bi nešto trebali napraviti.
Mi svih saslušamo, popričamo, pokušamo objasniti, odgovorimo na mailove i neko prihvati naše objašnjenje, a ima i onih koji budu neugodni, ali s tim moramo živjeti i biti odgovorni prema svim našim korisnicima i poslu kojim se bavimo. Stalno se trudimo unaprijediti uslugu, osigurati da korisnici dobiju informaciju gdje i kako se plaća parking i bili bi najsretniji da svatko nađe svoje mjesto gdje želi, plati svoje obveze i da ne izdamo niti jednu dnevnu parkirnu kartu.
