Izložba Upisane slike donosi prostornu intervenciju u kojoj Eškinja transformira galerijski ambijent u jedinstvenu vizualnu cjelinu, brišući granice između pojedinačnih djela i prostora koji ih okružuje. Kroz radove nastale u ciklusu započetom 2022. godine, umjetnik razvija istraživanje koje povezuje elemente građevinske tipologije  i umjetničke intervencije, gradeći slojevite odnose između materijalnosti i iluzije.

Kustosica izložbe Stephanie Peršić navodi kako je riječ o nastavku umjetnikova dugotrajnog interesa za prostornost i dimenzionalnost slike, koji se ovdje razvija u smjeru ambijentalne cjeline. Eškinja uspostavlja nelinearni koncept bez jasnog početka i završetka, u kojem se odnosi dovršenog i nedovršenog, rafiniranog i grubog te umjetničkog i neumjetničkog kontinuirano preispituju. 

„Međutim, kod Eškinje ništa nije jednostavno ni površno. Autor minimalnim, vrlo kontroliranim metodama preklapa i sažimlje slojeve zatečenih arhitektonskih elemenata, građevinske materije: knaufa kao ready made zidnog objekta, zatim slika na knauf panelu kao nositelju; i daljnje putanje crteža (ponovno izvedenog glet masom) u prostoru. Kao što se na površini slika potiho odvija vrlo živ suodnos elemenata, tako se on pretače na zidove okolnog prostora, širi u monokromne pojavnosti koje stvaraju nove elemente, nove suodnose, nova značenja, nove koncepte. Dihotomija se nastavlja“, opisuje nadalje slojevitost rada. 

Naglasak je postavljen na percepciji prostora kao elementa umjetničkog rada i simultanosti promatranja, pri čemu izložba funkcionira kao svojevrsna „upisana slika“ – prostorno iskustvo koje se ne usmjerava isključivo prema pojedinačnim objektima, već se razvija kroz kretanje i promatrački doživljaj.

Izložba Upisane slike ostaje otvorena do 30. svibnja 2026. godine.

Izložbu su otvorili ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Labin Ana Dundara Pajić, kustosica izložbe i Gradske galerije Labin Stephanie Peršić, umjetnik Igor Eškinja te u ime Grada Labina pročelnik Odjela za društvene djelatnosti Borjan Batagelj.

Program Galerije ostvaruje se uz financijsku podršku Grada Labina, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te Odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije. Osvježenje na otvorenju omogućila je i Turistička zajednica Labin-Rabac.

O UMJETNIKU

IGOR EŠKINJA (Rijeka, 1975.) 

živi i radi u Rijeci. Eškinja konstruira svoje arhitekture percepcije kao ansamble skromnosti i elegancije. Umjetnik „izvodi” objekte i situacije, obuhvaćajući ih u njihovoj intimnoj i tihoj tranziciji iz dvodimenzionalne u trodimenzionalnu formalnu pojavu. Koristeći jednostavne, jeftine materijale, poput samoljepljive trake ili električnih kabela te ih razlažući s ekstremnom preciznošću i matematičkom točnošću unutar striktnih prostornih parametara, Eškinja definira drugu kvalitetu koja seže dalje od fizičkih aspekata i ulazi u registre imaginarnog i izvan-perceptivnog. 

Eškinjini radovi činili su dio postava međunarodnih skupnih izložaba i manifestacija: Manifesta 7, Rovereto, (2008.); Complicity, Rena Bransten Gallery, San Francisco (2009., SAD); 28 Grafični Biennale, Ljubljana, (2009., SLO); Dirt, Wellcome foundation, London,  (2011., UK), Rearview Mirror, Power plant, Toronto, (2011, CAN); Ash and Gold – a world tour, Marta Herford, (2012.); 2nd Ural Industrial Biennale, Ekaterinburg, (2012., RUS); 8 ways to overcome space and time, Muzej savremene umetnosti, Beograd, (2013., SRB), T-ht nagrada, MSU, Zagreb (2016.), Every time a ear di soun – Dokumenta 14 program, Savvy contemporary, Berlin (2017., DE); PRODUCTIVE WORK_what is it supposed to be?, Q21, Museums quartier, Beč, (2018., AT), Radovi iz kolekcije, MAXXI, Rim, (2020., IT).

Neke od samostalnih izložaba koje je ostvario su: Project for unsuccessful gathering, Casino Luxembourg-Forum d’art contemporain, Luxembourg (2009.); The Day After, Federico Luger Gallery, Milano, (2011. IT); Inhabitants of generic places, Kunstforum, Vienna, Museum of Contemporary Art-Zagreb (2011. AT, HR); Interieur Captivant, MAC/VAL museum, Vitry, (2012.); Quixote, MUWA, Graz (2014. AT); Do plants dream…, EPK, Rijeka (2020.), Exposures Kunsthalle Bratislava (2021., SK). 

RADNO VRIJEME GALERIJE (travanj)

Četvrtak, subota   11 – 15

Petak                       15 – 19

Gradska galerija Labin, 1. maja 5, 52220 Labin

Kontakt: galerija@uciliste-labin.hr

Za popratna događanja izložbe, izmjene i radno vrijeme galerije u svibnju, pratiti mrežnu stranicu: https://uciliste-labin.hr/muzejsko-galerijska-djelatnost/; i društvene mreže Galerije (Insta / Fcb). Najave u travnju izvan navedenog vremena, moguće su radnim danom upitom na e-adresu galerija@uciliste-labin.hr.

Otvorenje se održava u petak, 17.04., od 19 sati.

Izložba je dostupna za razgled do 30. svibnja u radnom vremenu Galerije*.

O IZLOŽBI

Igor Eškinja umjetnik je poznat po intermedijalnom pristupu i uporabi raznorodnih materijala. U Gradskoj galeriji Labin realizira prostornu intervenciju kojom povezuje vlastite radove i galerijski ambijent u integralnu umjetničku cjelinu. Eškinjini eksperimenti nastavljaju se kroz ciklus započet krajem 2022. godine, koji karakteriziraju nositelji građevinske tipologije na kojima umjetnik intervenira raznim metodama, kombinirajući ih s elementima izvedenima glet masom kao ponavljajućim tehničkim lajtmotivom.

Kustosica izložbe Stephanie Peršić navodi:

Ekstenzija dihotomije širi se kroz opozicijske parnjake: dovršeno – nedovršeno, rafinirano – grubo, umjetničko – neumjetničko; pri čemu dolazi do obrata relacijskih odnosa. Ono što se smatra krajnjim uspostavlja se kao početno i obratno, stvarajući nelinearni koncept bez stabilnih odnosa uzroka i posljedice, početnog i završnog. Njegova jedina vodilja jest igra ideje koja se kreće, preskače imaginarno zadane rubove i nastavlja put šireći se dalje neistraženim područjima – prostorom. Oponašanjem građevinskih radova, Eškinja aludira na ono što jest tvarno i vidljivo – knauf ploče i glet masa – kao materijalima izgradnje budućih arhitektonskih prostora, čija se logika ekstenzije prenosi iz oblasti arhitekture (građevnog) u duhovnu formu – umjetnost.

Program Galerije ostvaruje se uz financijsku podršku Grada Labina, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te Odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije. Osvježenje na otvorenju omogućila je i Turistička zajednica Labin-Rabac.

O UMJETNIKU

IGOR EŠKINJA (Rijeka, 1975.)

živi i radi u Rijeci. Eškinja konstruira svoje arhitekture percepcije kao ansamble skromnosti i elegancije. Umjetnik „izvodi” objekte i situacije, obuhvaćajući ih u njihovoj intimnoj i tihoj tranziciji iz dvodimenzionalne u trodimenzionalnu formalnu pojavu. Koristeći jednostavne, jeftine materijale, poput samoljepljive trake ili električnih kabela te ih razlažući s ekstremnom preciznošću i matematičkom točnošću unutar striktnih prostornih parametara, Eškinja definira drugu kvalitetu koja seže dalje od fizičkih aspekata i ulazi u registre imaginarnog i izvan-perceptivnog.

Eškinjini radovi činili su dio postava međunarodnih skupnih izložaba i manifestacija: Manifesta 7, Rovereto, (2008.); Complicity, Rena Bransten Gallery, San Francisco (2009., SAD); 28 Grafični Biennale, Ljubljana, (2009., SLO); Dirt, Wellcome foundation, London,  (2011., UK), Rearview Mirror, Power plant, Toronto, (2011, CAN); Ash and Gold – a world tour, Marta Herford, (2012.); 2nd Ural Industrial Biennale, Ekaterinburg, (2012., RUS); 8 ways to overcome space and time, Muzej savremene umetnosti, Beograd, (2013., SRB), T-ht nagrada, MSU, Zagreb (2016.), Every time a ear di soun – Dokumenta 14 program, Savvy contemporary, Berlin (2017., DE); PRODUCTIVE WORK_what is it supposed to be?, Q21, Museums quartier, Beč, (2018., AT), Radovi iz kolekcije, MAXXI, Rim, (2020., IT).

Neke od samostalnih izložaba koje je ostvario su: Project for unsuccessful gathering, Casino Luxembourg-Forum d’art contemporain, Luxembourg (2009.); The Day After, Federico Luger Gallery, Milano, (2011. IT); Inhabitants of generic places, Kunstforum, Vienna, Museum of Contemporary Art-Zagreb (2011. AT, HR); Interieur Captivant, MAC/VAL museum, Vitry, (2012.); Quixote, MUWA, Graz (2014. AT); Do plants dream…, EPK, Rijeka (2020.), Exposures Kunsthalle Bratislava (2021., SK).

RADNO VRIJEME GALERIJE (travanj)*

Četvrtak, subota   11 – 15

Petak                       15 – 18.30

Gradska galerija Labin, 1. maja 5, 52220 Labin

Kontakt: galerija@uciliste-labin.hr

Za popratna događanja izložbe, izmjene i radno vrijeme galerije u svibnju, pratiti mrežnu stranicu: https://uciliste-labin.hr/muzejsko-galerijska-djelatnost/; i društvene mreže Galerije (Insta / Fcb). Najave u travnju izvan navedenog vremena, moguće su radnim danom upitom na e-adresu galerija@uciliste-labin.hr.

Otvorenje se održava u petak, 17.04., od 19 sati.

Izložba je dostupna za razgled do 30. svibnja u radnom vremenu Galerije*.

O IZLOŽBI

Igor Eškinja umjetnik je poznat po intermedijalnom pristupu i uporabi raznorodnih materijala. U Gradskoj galeriji Labin realizira prostornu intervenciju kojom povezuje vlastite radove i galerijski ambijent u integralnu umjetničku cjelinu. Eškinjini eksperimenti nastavljaju se kroz ciklus započet krajem 2022. godine, koji karakteriziraju nositelji građevinske tipologije na kojima umjetnik intervenira raznim metodama, kombinirajući ih s elementima izvedenima glet masom kao ponavljajućim tehničkim lajtmotivom. 

Kustosica izložbe Stephanie Peršić navodi:

Ekstenzija dihotomije širi se kroz opozicijske parnjake: dovršeno – nedovršeno, rafinirano – grubo, umjetničko – neumjetničko; pri čemu dolazi do obrata relacijskih odnosa. Ono što se smatra krajnjim uspostavlja se kao početno i obratno, stvarajući nelinearni koncept bez stabilnih odnosa uzroka i posljedice, početnog i završnog. Njegova jedina vodilja jest igra ideje koja se kreće, preskače imaginarno zadane rubove i nastavlja put šireći se dalje neistraženim područjima – prostorom. Oponašanjem građevinskih radova, Eškinja aludira na ono što jest tvarno i vidljivo – knauf ploče i glet masa – kao materijalima izgradnje budućih arhitektonskih prostora, čija se logika ekstenzije prenosi iz oblasti arhitekture (građevnog) u duhovnu formu – umjetnost.

Program Galerije ostvaruje se uz financijsku podršku Grada Labina, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te Odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije. Osvježenje na otvorenju omogućila je i Turistička zajednica Labin-Rabac.

O UMJETNIKU

IGOR EŠKINJA (Rijeka, 1975.) 

živi i radi u Rijeci. Eškinja konstruira svoje arhitekture percepcije kao ansamble skromnosti i elegancije. Umjetnik „izvodi” objekte i situacije, obuhvaćajući ih u njihovoj intimnoj i tihoj tranziciji iz dvodimenzionalne u trodimenzionalnu formalnu pojavu. Koristeći jednostavne, jeftine materijale, poput samoljepljive trake ili električnih kabela te ih razlažući s ekstremnom preciznošću i matematičkom točnošću unutar striktnih prostornih parametara, Eškinja definira drugu kvalitetu koja seže dalje od fizičkih aspekata i ulazi u registre imaginarnog i izvan-perceptivnog. 

Eškinjini radovi činili su dio postava međunarodnih skupnih izložaba i manifestacija: Manifesta 7, Rovereto, (2008.); Complicity, Rena Bransten Gallery, San Francisco (2009., SAD); 28 Grafični Biennale, Ljubljana, (2009., SLO); Dirt, Wellcome foundation, London,  (2011., UK), Rearview Mirror, Power plant, Toronto, (2011, CAN); Ash and Gold – a world tour, Marta Herford, (2012.); 2nd Ural Industrial Biennale, Ekaterinburg, (2012., RUS); 8 ways to overcome space and time, Muzej savremene umetnosti, Beograd, (2013., SRB), T-ht nagrada, MSU, Zagreb (2016.), Every time a ear di soun – Dokumenta 14 program, Savvy contemporary, Berlin (2017., DE); PRODUCTIVE WORK_what is it supposed to be?, Q21, Museums quartier, Beč, (2018., AT), Radovi iz kolekcije, MAXXI, Rim, (2020., IT).

Neke od samostalnih izložaba koje je ostvario su: Project for unsuccessful gathering, Casino Luxembourg-Forum d’art contemporain, Luxembourg (2009.); The Day After, Federico Luger Gallery, Milano, (2011. IT); Inhabitants of generic places, Kunstforum, Vienna, Museum of Contemporary Art-Zagreb (2011. AT, HR); Interieur Captivant, MAC/VAL museum, Vitry, (2012.); Quixote, MUWA, Graz (2014. AT); Do plants dream…, EPK, Rijeka (2020.), Exposures Kunsthalle Bratislava (2021., SK). 

RADNO VRIJEME GALERIJE (travanj)*

Četvrtak, subota   11 – 15

Petak                       15 – 18.30 

Gradska galerija Labin, 1. maja 5, 52220 Labin

Kontakt: galerija@uciliste-labin.hr

Za popratna događanja izložbe, izmjene i radno vrijeme galerije u svibnju, pratiti mrežnu stranicu: https://uciliste-labin.hr/muzejsko-galerijska-djelatnost/; i društvene mreže Galerije (Insta / Fcb). Najave u travnju izvan navedenog vremena, moguće su radnim danom upitom na e-adresu galerija@uciliste-labin.hr.

Mohorović je kao protagonist labinskog umjetničkog kruga i pripadnik neformalne skupine Labinskih atelijera obilježio ovdašnju likovnu djelatnost donoseći suvremene europske tendencije iz njemačkog beuysovskog miljea u kojem je izrastao. 

Publikacija naziva Koncept. Slika. Koncept. u autorstvu je i uredništvu Branke Arh koja će istu predstaviti uz povjesničarku umjetnosti Gorku Ostojić Cvajner te koordinatoricu i stručnu suradnicu projekta Stephanie Peršić, kustosicu Narodnog muzeja – Gradske galerije Labin. Autorica grafičkog dizajna je Vesna Rožman, a autor recenzije Mladen Lučić. 

Svoj doprinos monografiji i njenoj realizaciji su tijekom godina dali brojni suradnici kao i kulturne ustanove kojima se zahvaljuje na inicijativi, pomoći i suradnji. Posebno se zahvaljuje obitelji umjetnika na podršci i dostupnosti.

Povodom predstavljanja, u galeriji će se postaviti pop-up izložba u manjem opsegu kojom će se publici približiti misao i ideja o stvaralaštvu Orlanda Mohorovića.

Izložba će biti postavljena do 14. ožujka 2026. s mogućnošću razgleda 10. i 11.03.2026. u vremenu od 10 do 12 sati. Stručno vodstvo za građanstvo održat će se u subotu, 14.03., u 11 sati uz muzejsku pedagoginju Manuelu Zupan i kustosicu izložbe Stephanie Peršić.

Realizacija monografije ostvarena je sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, Istarske županije i Grada Labina.

O UMJETNIKU

Orlando Mohorović (Labin, 1950. – Rabac, 2018.) 

bio je hrvatski akademski umjetnik, koji se bavio klasičnim umjetničkim medijima, no jednako i konceptualnim. Jedan je od izvornih članova neformalne grupe umjetnika Labinski atelijeri. Zadužio je labinsku umjetnost svojim radom i utjecao na riječke umjetničke tokove svojim angažmanom i sudjelovanjem na tamošnjoj sceni.

Umjetničku izobrazbu započeo je na Umjetničkoj akademiji u Düsseldorfu 1970. godine u klasi Josepha Beuysa. Studirao je slikarstvo i kiparstvo do 1974., a istovremeno stvarao u konceptualnoj maniri, izvodio performanse, kao i djela u obliku skica, malih crteža i akvarela kao predloške za instalacije. Prvo izlaganje ostvario je 1970. godine na Düsseldorfskoj akademiji. Proglašen je i najboljim studentom u Beuysovoj klasi. 

Svojom biografskom pozadinom, daljnje djelovanje u labinskoj sredini nastavio je ispreplićući doneseno znanje, europske moderne koncepte i dinamična umjetnička istraživanja tadašnjih aktera sa zatečenim istarskim umjetničkim strujanjima. 

Izlagao je po europskim kulturnim centrima te nacionalno, samostalno, na skupnim izložbama i prestižnim manifestacijama te kao dio skupine Labinskih atelijera.

O AUTORICI MONOGRAFIJE

Branka Arh

diplomirala je književnost i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru. Organizirala je, autorski koncipirala i realizirala više stotina izložaba, projekata, likovnih radionica i susreta, autorica je brojnih kritika, osvrta, eseja, predgovora u katalozima i grafičkim mapama. Kao vlasnica Galerije Arh u Rijeci (1992. – 2009.) i nezavisna kustosica, stručnoj i široj javnosti predstavila je mnoga likovna imena. U časopisu Dometi objavila je prvi cjeloviti prikaz riječke škole grafike (2009.). Autorica je i suautorica monografija likovnih umjetnika (Vladimir Pavoković, Vilim Svečnjak, Grga Marjanović, Andrija Girardi, Ivan Kinkela, Jasna Skorup Krneta, Tomo Gerić ) i monografskih izdanja 20 godina Labinskog uzleta likovnosti, 40 godina s potpisom Goranske kiparske radionice. Kao autorica knjige Vanda Ekl (2009.), bila je sudionicom Znanstvenog skupa u povodu 65. obljetnice osnivanja Jadranskog instituta na temu prof. dr. sc. Vanda Ekl (1920. – 1993.). Autorica je poetske edicije Tko to govori zar zar!!! (2010.) o dnevničkim crtežima Nives Kavurić-Kurtović te knjige likovnih eseja Sabiranja (2024.). Sudjelovala je u radijskim i TV emisijama i javnim predavanjima. Objavljivala je u Novom listu, Dnevniku, Konturi, Dometima, Rivalu, Vijencu, Hrvatskom slovu, Književnoj Rijeci. Urednica je više stručnih i literarnih izdanja. Članica je strukovnih udruga Društva povjesničara umjetnosti Rijeke i ULUPUH-a. Živi i stvara u Rijeci.

Mohorović je kao protagonist labinskog umjetničkog kruga i pripadnik neformalne skupine Labinskih atelijera obilježio ovdašnju likovnu djelatnost donoseći suvremene europske tendencije iz njemačkog beuysovskog miljea u kojem je izrastao. 

Publikacija naziva Koncept. Slika. Koncept. u autorstvu je i uredništvu Branke Arh koja će istu predstaviti uz povjesničarku umjetnosti Gorku Ostojić Cvajner te koordinatoricu i stručnu suradnicu projekta Stephanie Peršić, kustosicu Narodnog muzeja – Gradske galerije Labin. Autorica grafičkog dizajna je Vesna Rožman, a autor recenzije Mladen Lučić. 

Svoj doprinos monografiji i njenoj realizaciji su tijekom godina dali brojni suradnici kao i kulturne ustanove kojima se zahvaljuje na inicijativi, pomoći i suradnji. Posebno se zahvaljuje obitelji umjetnika na podršci i dostupnosti.

Povodom predstavljanja, u galeriji će se postaviti pop-up izložba u manjem opsegu kojom će se publici približiti misao i ideja o stvaralaštvu Orlanda Mohorovića.

Izložba će biti postavljena do 14. ožujka 2026. s mogućnošću razgleda 10. i 11.03.2026. u vremenu od 10 do 12 sati. Stručno vodstvo za građanstvo održat će se u subotu, 14.03., u 11 sati uz muzejsku pedagoginju Manuelu Zupan i kustosicu izložbe Stephanie Peršić.

Realizacija monografije ostvarena je sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, Istarske županije i Grada Labina.

O UMJETNIKU

Orlando Mohorović (Labin, 1950. – Rabac, 2018.) 

bio je hrvatski akademski umjetnik, koji se bavio klasičnim umjetničkim medijima, no jednako i konceptualnim. Jedan je od izvornih članova neformalne grupe umjetnika Labinski atelijeri. Zadužio je labinsku umjetnost svojim radom i utjecao na riječke umjetničke tokove svojim angažmanom i sudjelovanjem na tamošnjoj sceni.

Umjetničku izobrazbu započeo je na Umjetničkoj akademiji u Düsseldorfu 1970. godine u klasi Josepha Beuysa. Studirao je slikarstvo i kiparstvo do 1974., a istovremeno stvarao u konceptualnoj maniri, izvodio performanse, kao i djela u obliku skica, malih crteža i akvarela kao predloške za instalacije. Prvo izlaganje ostvario je 1970. godine na Düsseldorfskoj akademiji. Proglašen je i najboljim studentom u Beuysovoj klasi. 

Svojom biografskom pozadinom, daljnje djelovanje u labinskoj sredini nastavio je ispreplićući doneseno znanje, europske moderne koncepte i dinamična umjetnička istraživanja tadašnjih aktera sa zatečenim istarskim umjetničkim strujanjima. 

Izlagao je po europskim kulturnim centrima te nacionalno, samostalno, na skupnim izložbama i prestižnim manifestacijama te kao dio skupine Labinskih atelijera.

O AUTORICI MONOGRAFIJE

Branka Arh

diplomirala je književnost i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru. Organizirala je, autorski koncipirala i realizirala više stotina izložaba, projekata, likovnih radionica i susreta, autorica je brojnih kritika, osvrta, eseja, predgovora u katalozima i grafičkim mapama. Kao vlasnica Galerije Arh u Rijeci (1992. – 2009.) i nezavisna kustosica, stručnoj i široj javnosti predstavila je mnoga likovna imena. U časopisu Dometi objavila je prvi cjeloviti prikaz riječke škole grafike (2009.). Autorica je i suautorica monografija likovnih umjetnika (Vladimir Pavoković, Vilim Svečnjak, Grga Marjanović, Andrija Girardi, Ivan Kinkela, Jasna Skorup Krneta, Tomo Gerić ) i monografskih izdanja 20 godina Labinskog uzleta likovnosti, 40 godina s potpisom Goranske kiparske radionice. Kao autorica knjige Vanda Ekl (2009.), bila je sudionicom Znanstvenog skupa u povodu 65. obljetnice osnivanja Jadranskog instituta na temu prof. dr. sc. Vanda Ekl (1920. – 1993.). Autorica je poetske edicije Tko to govori zar zar!!! (2010.) o dnevničkim crtežima Nives Kavurić-Kurtović te knjige likovnih eseja Sabiranja (2024.). Sudjelovala je u radijskim i TV emisijama i javnim predavanjima. Objavljivala je u Novom listu, Dnevniku, Konturi, Dometima, Rivalu, Vijencu, Hrvatskom slovu, Književnoj Rijeci. Urednica je više stručnih i literarnih izdanja. Članica je strukovnih udruga Društva povjesničara umjetnosti Rijeke i ULUPUH-a. Živi i stvara u Rijeci.

Ova kulturna akcija, koja je tijekom godina okupila oko 300 muzeja, galerija i baštinskih institucija, do danas je privukla više od 4,5 milijuna posjetitelja diljem Hrvatske i inozemstva.

U obilježavanje su se uključili Narodni muzej Labin i Gradska galerija Labin otvaranjem svojih vrata mnogobrojnim posjetiteljima, nudeći bogat i raznolik program koji je potvrdio važnost muzeja kao dinamičnih prostora istraživanja, kreativnosti i susreta.

Osuvremenjeni postav u Narodnom muzeju Labin

U Narodnom muzeju Labin posjetitelji su imali tako priliku razgledati stalni postav koji je tijekom 2025. godine dodatno osuvremenjen, posebno u dijelu posvećenom Giuseppini Martinuzzi.

Na drugom je katu uređena nova soba s njezinim osobnim predmetima, izložbenom građom i modernim panoima, dok su posjetitelji putem tableta mogli pregledavati digitaliziranu baštinu dostupnu kroz sustav e-Kultura.

Posebnu pažnju privukao je i obnovljeni dio postava posvećen lokalnim običajima i labinskom govoru, kao i neizostavan razgled replike rudnika.

Velik interes izazvala je i interaktivna igra „Rudarski ustanak“, kroz koju su posjetitelji mogli zakoračiti u svakodnevicu labinskih rudara i doživjeti događaje iz vremena Labinske republike na potpuno nov način.

Muzej je privukao i mnoštvo djece koji su se upoznali s labinskom povijesti.

Izložba i retro atmosfera u Gradskoj galeriji Labin

Gradska galerija Labin pak sinoć je bila mjesto susreta suvremene društvene tematike i retro popularne kulture. Posjetitelji su razgledali izložbu Coming out Museum: Encounters, nastalu u suradnji Udruge proces i Etnografskog muzeja Istre, koja donosi intimne osobne priče i predmete pripadnika LGBTQ+ zajednice, otvarajući prostor empatije, razumijevanja i ravnopravnosti.

U skladu s galerijskom temom retro kulture, večer je dodatno obogaćena DJ programom i izložbom vintage igračaka i predmeta iz prošlih vremena, pripremljenom u suradnji s Vintage Wave i kolekcionarom Hrvojem Puškarićem.

Kulturna večer za pamćenje

Uz piće dobrodošlice i velik odaziv građana, Noć muzeja u Labinu protekla je u znaku kulture, zajedništva i otvorenosti. Još jednom je potvrđeno kako muzeji i galerije, ali i kultura općenito, nisu samo čuvari baštine, već i živa mjesta dijaloga, inovacije i inspiracije.

Susret uz završetak mandata ravnateljice Pučkog otvorenog učilišta

Ovogodišnja Noć muzeja u Labinu bila je i jedna od posljednjih manifestacija održanih za vrijeme mandata još uvijek trenutne ravnateljice Pučkog otvorenog učilišta, Renate Kiršić Veselica, pa je večer poprimila i posebno emotivnu notu. Mnogi su posjetitelji došli ne samo uživati u kulturnim sadržajima, već i pozdraviti ravnateljicu te simbolično obilježiti završetak njezina mandata. Upravo tijekom godina njezina vodstva publika u muzeju i galeriji postajala je sve brojnija, a kulturna događanja sve prepoznatljivija i posjećenija, zbog čega je Noć muzeja bila i istinsko mjesto susreta zajednice koja je zajedno rasla uz kulturu.

O IZLOŽBI

Izložba donosi intimne osobne pripovijesti i prateće predmete pripadnika LGBTQ+ zajednice, bilježeći njihove putove obiteljskog i javnog coming outa kao ključne trenutke samoizražavanja, hrabrosti i prihvaćanja. Kroz te se narative oblikuje prostor koji potiče empatiju i razumijevanje, ističe nehomogenost identiteta i otvara važna pitanja o društvenoj vidljivosti i ravnopravnosti.

Posebnu dimenziju izložbi daje mogućnost sudjelovanja publike – posjetitelji su pozvani anonimno ostaviti vlastitu priču i, po želji, predmet koji je obilježio njihov osobni proces coming outa. Na taj se način postav neprestano nadograđuje novim iskustvima, pretvarajući izložbu u živi prostor razmjene i zajedničkog stvaranja memorije.

Autori Buletić i Franjul u tekstu pojašnjavaju: „Coming out je stalan, beskrajni proces otkrivanja vlastitog ne-heteroseksualnog i ne-cisrodnog identiteta. […] Coming Out Museum (COME) prikuplja i predstavlja osobne priče o tim prekretnicama. Te su priče ilustrirane putem osobnih predmeta, umjetničkih radova, kroz tekst, sliku i zvuk. Neovisno o mediju i o jedinstvenom osobnom iskustvu, radi se o okidačima sjećanja koji simboliziraju i prizivaju proživljeno, višeslojan i uvijek u nekom obliku prisutan proces coming outa. Kroz njih nastojimo ukazati na proces osvještavanja i prihvaćanja osobnog identiteta, koji se razlikuje od onog kojeg obično gradimo prema dominantnom kulturnom i društvenom obrascu.“*

Izložba je dostupna za razgled do 27.12.2025. prethodnom najavom na e-poštu: galerija@uciliste-labin.hr. Projekt je realiziran potporom Ministarstva kulture i medija RH i Grada Pule.

*Iz teksta izložbe Maria Buletića i Jana Franjula

O PROJEKTU

Coming Out Museum (COME) pokrenut je krajem 2023. u okviru programa EMI–MEI Kontakt zona, usmjerenog na poticanje socijalne inkluzije i preispitivanje nejednakosti kroz društveno angažiranu muzejsku praksu. Kontakt zona muzejske ustanove promišlja kao mjesta dijaloga i suradnje, kako unutar institucija, tako i u zajednici kojoj pripadaju, što izložbi Encounters daje dodatnu dimenziju društvene relevantnosti. Misija projekta jest prikupljanje i predstavljanje coming out priča LGBTIQ+ osoba na globalnoj razini, s ciljem promicanja prihvaćanja različitosti, društvene pravde i ponosa kroz dijeljenje osobnih iskustava. Izložba je zamišljena kao putujuća, kako bi prikupljene priče postale dostupne što široj publici, dok svaki novi postav otvara priliku za prikupljanje dodatnih predmeta, narativa i slojeva značenja. Dosad je predstavljena u virtualnom prostoru i gostovanjem u nekoliko istarskih gradova te Zagrebu. Više o projektu dostupno je na domeni Coming Out Museum: https://come.lgbt/.

U protokolarnom dijelu otvaranja riječ su imali: Stephanie Peršić u dvojakoj ulozi predstavnice Pučkog otvorenog učilišta i Gradske galerije Labin te kustosice izložbe, voditeljica projekta Labinskog uzleta likovnosti Loredana Ružić Modrušan, ujedno voditeljica Odsjeka za promociju, promidžbu i suradnju Grada Labina, umjetnica Alison Ivašić, pročelnik Odjela kulture i zavičajnosti Istarske županije Vladimir Torbica i Goran Vlačić, zamjenik gradonačelnika Grada Labina koji je izložbu službeno i otvorio.

Iz kustoskog teksta Stephanie Peršić može se iščitati slojevitost koncepta simboličnog naziva Kovari (lokalnog idioma rudara). Proučavanje rudarskog nasljeđa labinskog kraja i rudarstva kao industrijske grane, autorica je započela za potrebe diplomskog rada inkorporirajući rudarsku ikonografiju i znakovlje kroz čitavu kolekciju koja se sastoji od kombinezona, majica, hlača, haljine i jakni. Antimoda je povijesno nastala kao reakcija subkultura i anarhističkih pokreta koji su elemente radničke odjeće preuzimali kao simbol ideologije protesta i borbe za izražavanje angažiranih ideja o socijalnim, rodnim i manjinskim nejednakostima. U kontekstu socijalizma, radništvo na ovim prostorima simboliziralo je zajedništvo i kolektivnu obnovu, u čijem su središtu bili upravo rudari. Uniforma postaje osnovni element i pokretač kolekcije Alison Ivašić kao utjelovljenje antipoda duha ovog područja – preživljavanja, borbe, zajedništva i slobode.  Transformacija industrijskog nasljeđa grada i njegova direktna aplikacija u urbanu svakodnevicu antimode čini koncept kolekcije slojevitim i višeznačnim. Laserski rezani gumbi nose simbol ukrštenih čekića, a pojasne kopče i pločice od pleksiglasa numeraciju kao analogiju rudarskih pločica. Slijepi tisak – bijelo na bijelom, na majici i haljini nosi uzorak izrađen tehnikom bubrećeg tiska kojim simbolički vizualizira rudarski vokabular signalnih kodova kao nužno sredstvo komunikacija i preživljavanja u jami. Etikete koje su ušivene i našivene ispisuju rudarski pozdrav Sretno, značajne datacije povijesnih rudarskih događanja ili ključne figure poput one rudara Giovannija Pipana. Posredstvom simbola uniforme, elementi postaju narativno sredstvo kojim se interpretira kompleksnost stoljetne povijesti.

Minimalizam i sklad kolekcije protežu se kroz Alisonino umjetničko stvaralaštvo, a inkorporiranje faktografske simbolike rudarskih obilježja utiskuje u nju dio labinskog identiteta emotivne povijesti i vigoroznog nasljeđa.

Razgledati se može do 07. studenog 2025. u radnom vremenu Galerije ili prethodnom najavom e-poštom. Galerija će biti otvorena od utorka do četvrtka u vremenu od 10 do 14 sati. Stručno vodstvo održat će se sljedeće subote (18.10.) u 11 sati.

Izložba je producirana sredstvima Odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije ostvarenim javnim natječajem za poticaj stvaralaštva mladih u umjetnosti i kulturi. Podržali su je i Ministarstvo kulture i medija RH putem javnog natječaja za poticaj stvaralaštva vizualnim umjetnicima i Grad Labin.

O AUTORICI

ALISON IVAŠIĆ (Rijeka, 1997.)
diplomirala je na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu, smjer tekstilni i modni dizajn. Svoje radove izlagala je na nekoliko samostalnih i skupnih izložbi te revijama, među kojima se ističu izložba hrvatskog dizajna 19/20, Hrvatsko dizajnersko društvo na izložbi hrvatskog dizajna (posebno priznanje za rad Modul) i samostalna izložba Površina – struktura, moda – arhitektura u DKC Lamparni u Labinu 2019. Svoj diplomski rad Kovari predstavila je kao finalistica na reviji International Mitelmoda Lab u Milanu i na DIPMOD-u u Zagrebu 2023. Dobitnica je Dekanove nagrade za postignute uspjehe tijekom studija.
Od 2022. godine dio je kreativnog tima jednog zagrebačkog multidisciplinarnog studija, gdje se kao modna dizajnerica bavi ručnim i digitalnim razvojem modnih projekata od koncepta do cjelovitog proizvoda. Trenutno živi i radi u Zagrebu.

Pažljivim proučavanjem povijesno-socioloških obilježja rudarenja labinskog kraja, modna dizajnerica i umjetnica mlađe generacije Alison Ivašić inkorporirala je ikonografiju rudarskog identiteta u pojedinačne odjevne predmete antimodne kolekcije simboličnog naziva Kovari – lokalnog idioma rudara. Transformacija industrijskog nasljeđa grada i njegova direktna aplikacija u urbanu svakodnevicu antimode čini koncept kolekcije slojevitim i višeznačnim. Kolekcija je predstavljena na DIPMOD-u u Zagrebu te u finalu International Mitelmoda Lab-a u Milanu, jednog od najprestižnijih natjecanja za mlade dizajnere.

Rudarstvo, koje bilježi stoljetnu tekovinu na labinskom području, doživljavalo je brojne transformacije, uključujući promjene u dizajnu rudarske radne odjeće. Ivašić koncept uniforme dekonstruira na tvorbene elemente krojeva, materijala, detalja i uzoraka. Daljnjim promišljanjem iznova slaže cjelinu inkorporiranjem rudarske ikonografije u svaki gradivni element (laserski rezani gumbi s rudarskim simbolima, kopče i pločice od pleksiglasa, ručno rađeni bubreći tisak i etikete). Naposljetku, dobiva finalni produkt suvremenog industrijskog vokabulara čistih linija i jednostavnih formi, a jasnih referenci i reminiscencija. Svaki detalj ove kolekcije rezultat je njezina autorskog dizajna i ručne izrade. 

Projekt izložbe u sklopu 2. nagrade Labinskog uzleta likovnosti 2023. sufinanciran je sredstvima Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije za produkciju izložbe, Ministarstva kulture i medija RH putem natječaja za poticanje stvaralaštva vizualnim umjetnicima te Grada Labina za redovnu djelatnost Galerije.

Izložbu je moguće razgledati u radnom vremenu galerije do 7. studenog 2025.

O AUTORICI

ALISON IVAŠIĆ (Rijeka, 1997.)

diplomirala je na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu, smjer tekstilni i modni dizajn. Svoje radove izlagala je na nekoliko samostalnih i skupnih izložbi te revijama, među kojima se ističu izložba hrvatskog dizajna 19/20, Hrvatsko dizajnersko društvo na izložbi hrvatskog dizajna (posebno priznanje za rad Modul) i samostalna izložba Površina – struktura, moda – arhitektura u DKC Lamparni u Labinu 2019. Svoj diplomski rad Kovari predstavila je kao finalistica na reviji International Mitelmoda Lab u Milanu i na DIPMOD-u u Zagrebu 2023. Dobitnica je Dekanove nagrade za postignute uspjehe tijekom studija.
Od 2022. godine dio je kreativnog tima jednog zagrebačkog multidisciplinarnog studija, gdje se kao modna dizajnerica bavi ručnim i digitalnim razvojem modnih projekata od koncepta do cjelovitog proizvoda. Trenutno živi i radi u Zagrebu.

Grafički vizual: Oleg Morović, POU Labin; Fotografije: Denis Butorac (privatna arhiva autorice).

Pažljivim proučavanjem povijesno-socioloških obilježja rudarenja labinskog kraja, modna dizajnerica i umjetnica mlađe generacije Alison Ivašić inkorporirala je ikonografiju rudarskog identiteta u pojedinačne odjevne predmete antimodne kolekcije simboličnog naziva Kovari – lokalnog idioma rudara. Transformacija industrijskog nasljeđa grada i njegova direktna aplikacija u urbanu svakodnevicu antimode čini koncept kolekcije slojevitim i višeznačnim. Kolekcija je predstavljena na DIPMOD-u u Zagrebu te u finalu International Mitelmoda Lab-a u Milanu, jednog od najprestižnijih natjecanja za mlade dizajnere.

Rudarstvo, koje bilježi stoljetnu tekovinu na labinskom području, doživljavalo je brojne transformacije, uključujući promjene u dizajnu rudarske radne odjeće. Ivašić koncept uniforme dekonstruira na tvorbene elemente krojeva, materijala, detalja i uzoraka. Daljnjim promišljanjem iznova slaže cjelinu inkorporiranjem rudarske ikonografije u svaki gradivni element (laserski rezani gumbi s rudarskim simbolima, kopče i pločice od pleksiglasa, ručno rađeni bubreći tisak i etikete). Naposljetku, dobiva finalni produkt suvremenog industrijskog vokabulara čistih linija i jednostavnih formi, a jasnih referenci i reminiscencija. Svaki detalj ove kolekcije rezultat je njezina autorskog dizajna i ručne izrade. 

Projekt izložbe u sklopu 2. nagrade Labinskog uzleta likovnosti 2023. sufinanciran je sredstvima Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije za produkciju izložbe, Ministarstva kulture i medija RH putem natječaja za poticanje stvaralaštva vizualnim umjetnicima te Grada Labina za redovnu djelatnost Galerije.

Izložbu je moguće razgledati u radnom vremenu galerije do 7. studenog 2025.

O AUTORICI

ALISON IVAŠIĆ (Rijeka, 1997.)

diplomirala je na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu, smjer tekstilni i modni dizajn. Svoje radove izlagala je na nekoliko samostalnih i skupnih izložbi te revijama, među kojima se ističu izložba hrvatskog dizajna 19/20, Hrvatsko dizajnersko društvo na izložbi hrvatskog dizajna (posebno priznanje za rad Modul) i samostalna izložba Površina – struktura, moda – arhitektura u DKC Lamparni u Labinu 2019. Svoj diplomski rad Kovari predstavila je kao finalistica na reviji International Mitelmoda Lab u Milanu i na DIPMOD-u u Zagrebu 2023. Dobitnica je Dekanove nagrade za postignute uspjehe tijekom studija.
Od 2022. godine dio je kreativnog tima jednog zagrebačkog multidisciplinarnog studija, gdje se kao modna dizajnerica bavi ručnim i digitalnim razvojem modnih projekata od koncepta do cjelovitog proizvoda. Trenutno živi i radi u Zagrebu.

Grafički vizual: Oleg Morović, POU Labin; Fotografije: Denis Butorac (privatna arhiva autorice).