Svake se godine 21. veljače obilježava Međunarodni dan materinskog jezika kako bi se osvijestila njegova kultura i značaj.
Materinski jezik prvi je jezik koji naučimo i usvojimo iz svoje okoline nakon rođenja. Za područje Istre i Labina to je čakavština/cakavština.
Govorno područje čakavštine obuhvaća otoke od Lastova i Korčule sve do Krka, u čitavoj Istri, na dalmatinskoj obali, na zapadu Pelješca, ponegdje u Lici i Gorskom Kotru. Čakavština se dijeli na pet dijalekata: buzetski, jugozapadni istarski, sjevernočakavski, srednjočakavski, južnočakavski te na lastovsku oazu.
U Istri prevladava sjevernočakavski dijalekt sa elementima ikavice i ekavice.
Većina nas nije svjesna utjecaja materinskog jezika pri uporabi standardnog hrvatskog jezika. Utjecaj je primjetan zbog samog naglaska, krivih deklinacija, uporabe pogrešnih izraza, završavanja riječi pogrešnim slovom (n umjesto m), uporabe čakavskih riječi i izraza umjesto standardnih.
Iako je čakavština duboko utemeljena u identitetu Istre, danas je njezina upotreba sve rjeđa i rjeđa. Do pada uporabe dolazi ponajviše kod mlađih generacija. Mnogi od njih koriste se isključivo standardnim hrvatskim jezikom u svim razgovorima pa i u svome domu.
Osim hrvatskog, djeca od malih nogu sve vještije barataju engleskim jezikom.
Iako je znanje stranog jezika veoma poželjno, važno je ne zaboraviti svoje korijene i govor predaka. Kao i svaki dijalekt u Hrvatskoj, čakavština ima svoj poseban prizvuk, pa ga je stoga potrebno obilježiti i naglasiti barem jednim danom u godini.
Za kraj vam donosimo par čakavskih riječi i izraza koje ne čujemo toliko često, a neki možda ni ne znaju značenje:
kontreštat – imati suprotno mišljenje ili se ne slagati s nekime
pompjeri – vatrogasci
tartaruga – kornjača
mornica – duga
žbrufador – zaljevača
salvađente – pojas za spašavanje
Koja je po vama najsimpatičnija riječ čakavštine?
