Nakon provedenog Javnog poziva za isticanje kandidatura za imenovanje članova Kulturnog vijeća Grada Labina na koji je pristiglo osam prijava, gradonačelnik Valter Glavičić donio je Rješenje o imenovanju predsjednika i članova Kulturnog vijeća Grada Labina.
U Kulturno vijeće Grada Labina imenovani su tako članovi Robert Mikuljan, Neda Milenkovski, Toni Juričić i Sanel Isanović dok je Marijana Smolić imenovana predsjednicom.
O zadacima vijeća, ali i o stanju kulture na Labinštini, porazgovarali smo s Marijanom, magistricom primijenjene umjetnosti.
Najprije čestitke na tituli u odabiru pri Kulturnom vijeću. Što to za tebe znači?
Zahvaljujem na upućenim čestitkama. Uistinu mi je čast biti imenovana predsjednicom vijeća za kulturu, uz svjesni osjećaj odgovornosti prema ovoj novoizabranoj ulozi. Ona proizlazi iz činjenice da je Labin prepoznatljiva kulturna vertikala u Istri gdje se nastoji aktivno unaprjeđivati različite sfere kulturnih djelatnosti poput likovnosti, glazbe, književnosti, audiovizualnih medija, filmske produkcije…
Koje će biti zadaće i dužnosti Vijeća? Kako će izgledati vaša suradnja? Imate li neke prioritete koje bi valjalo najprije riješiti?
Prvenstveno bih napomenula kako sam posljednjih par godina bila članica povjerenstva za ocjenjivanje pristiglih prijava na poziv za javne potrebe u kulturi Grada Labina.
Zakonskom obvezom rad dosadašnjeg povjerenstva u jednom, reći ću vrlo važnom djelu, preuzima novoosnovano vijeće čiji će primarni zadatak biti evaluirati aktivnosti udruga koje djeluju na području Grada Labina.
Trenutno je zatvoren Javni natječaj za sufinanciranje programa, projekata i manifestacija u kulturi u 2023. godini. Vijeće će evaluirati sve pristigle prijave i dodijeliti financijska sredstva udrugama sukladno osiguranom budžetu Grada Labina. Dosadašnju suradnju kao članica vijeća, a i umjetnica doživljavam participativno i proaktivno.
Na prošlom, jubilarnom 25. Labinskom uzletu likovnosti slavila si kao laureat, osvojivši samostalnu izložbu u Gradskoj galeriji Labin. Možemo li saznati nešto o konceptu izložbe? Jesu li već počele pripreme?
Svakako već postoji idejni koncept izložbe, kojeg bih u ovom trenutku radije osobno proživljavala i preispitivala. Unutar takvih osobnih idejnih promišljanja i priprema, uvijek je važno dopustiti i vremenu da odigra svoju čarobnu kartu. Vrijeme zasigurno mijenja relacije perspektiva na koji način postavljamo svoje umjetničko stvaralaštvo i usmjerava nas da preispitujemo intrinzičnu maštu. No, sa sigurnošću mogu reći da je trenutni koncept buduće izložbe usmjeren na područje multimedije te da će imati dodirne točke s domenama dizajna.
Na kraju svake godine, i početkom sljedeće nekako uvijek retrospektivno razmišljamo o proživljenom. Ako razmislimo o 2022. u Labinu što se tiče kulture, što je po tvom mišljenju najsvjetliji primjer?
Mislim da ima mnogo primjera koja se mogu izdvojiti. Ove me se godine baš dojmila Labina – Festival umjetnosti i tolerancije koji se održavao u starogradskoj jezgri Labina. Veliki pomak napravljen je i obnavljanju Circola što mi je iznimno drago i da se unutar ovog kazališta, uspješno realizira veći broj događanja.
Značajno je spomenuti i upečatljivu rekonstrukciju spomenika palim borcima. Ove se godine održao i prvi Wine and Jazz festival, koji je bio jako dobro prihvaćen unutar konteksta zajednice, ali je i doprinio povezivanju kulture i turizma.
Bilo je i raznih koncerata, naročito u ljetnim i blagdanskim mjesecima, koji su se ponajviše održavali u starom gradu. Svakako moram spomenuti i Park skulpture Dubrova, koji je obogaćen novim i vrijednim skulpturama izuzetno zanimljivih oblika.
Ponosna sam i na uspješnim postignućima svojih vrijednih kolega poput osvojene nagrade na Red Dot Brands & Communication Designa Level 52 i knjigu Tonija Juričića. Naravno da se u ovom retrospektivnom gledanju najsvjetlijih primjera osvrćem primarno na najznačajnije točke doprinosa u kulturi zajednice, uz naznaku i stav da je svaka mrvica kulturnog pomaka svih drugih dionika jednako važna i vrijedna spomena.
Na kojim područjima u kulturi ti vidiš prostora za poboljšanje što se tiče Labina, ali i neke šire okolice?
Naravno da uvijek postoji neki entuzijazam oko napretka i razvoja. Prvenstveno bih željela da se pokrene nit prave kulturne zajednice, u kojoj će svi oni kreativni pojedinci imati priliku predstavljati svoje kulturno-umjetničko stvaralaštvo. Također, i da će ih bliže građanstvo u tim pothvatima podržati, pridati značaj kroz svoje utiske i dolaske.
Rad u kulturnom sektoru – je li isplativ? Koja su po tvom mišljenju neki od gorućih problema s kojima se kulturni radnici u Hrvatskoj susreću?
Iskreno, ne osjećam se pravom osobom za odgovoriti na ovo pitanje. Mislim da je pojedinci koji imaju izraženu tu kulturnu svijest vrlo rijetko posežu takvom radu radi stjecanja neke financijske koristi za njih. Ovo pitanje je svakako šireg konteksta, gdje se i na nacionalnoj razini treba preispitati i mijenjati nabolje već vrlo poznato uvriježeno mišljenje kako kulturnjacima i umjetnicima nije jednakovrijedna “borba za kruh”. Iz tog razloga, mnogi i posežu za vanjskim tržištima gdje se više cijeni, i na koncu plaća, kulturno-umjetničko djelovanje.
Je li Labin plodno tlo za nove generacije radnika u kulturi? Ima li dovoljno prilike u Labinu da one zaintrigiraju mlade s Labinštine i da ih usmjere dalje na tom putu?
Vjerujem da Labinština krije talentirane i vrijedne ljude, koji mogu još više i plodonosnije obogatiti kulturnu scenu Labina. I prethodnim generacijama je potreban vjetar u leđa, pri čemu mislim na sve one osobe od kojih smo i mi mlađi učili i koji su nam pružali prilike da se samostalno nadalje razvijamo.
