Istaknuti hrvatski kipar, akademik Ivan Kožarić, umro je u nedjelju u 100-toj godini u Zagrebu, izvijestili su sinoć iz umjetnikove obitelji.
Rođen je 10. lipnja 1921. godine u Petrinji. Kiparstvo na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu upisuje 1943, a diplomira 1947. Godine 1949. završava specijalku kod prof. Antuna Augustinčića, a izlagati počinje 1953., samostalno od 1955. godine.
Godine 1959/60. Kožarić nekoliko mjeseci boravi u Parizu kao stipendist Fonda Moša Pijade. To je razdoblje vrlo važno za njegovo bolje upoznavanje s europskom umjetnošću, ali i za provjeru vlastitih kreativnih potencijala. Posredstvom francuskog kritičara Jacques Lassaignea, koji ga posebno uvažava, surađuje s Galerijom Maguy čiji mu vlasnik otkupljuje više radova. Unatoč povoljnim okolnostima i mogućnosti da ostane u Parizu, Kožarić se vraća u Zagreb odlučivši karijeru nastaviti u domovini.
Početkom šesdezetih Kožarić je član Gorgone, grupe koja okuplja najznačajnija imena suvremene hrvatske umjetnosti.
Izlagao je na mnogim važnim međunarodnim izložbama kao što su primjerice Biennale u Veneciji (1976) i Biennale u Sao Paolu (1979).
Djela mu se nalaze u brojnim privatnim zbirkama, kao i u muzejima u zemlji i svijetu.
Zastupljen je u antologijama svjetske i europske skulpture (Michel Seuphor: La sculpture de ce siecle; Nouveau dictionnaire de la sculpture moderne, izdanje Fernand Hazan, 1970.).
Dobitnik je brojnih nagrada za svoj rad. Posljednju, Nagradu ‘Vladimir Nazor’ za životno djelo, dobio je 1997., a iste godine postao je i redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Mnoga njegova djela zasigurno ste primijetili, a da možda niste ni znali njihovog autora. U Zagrebu ste sigurno naletjeli na spomenik A. G. Matoša šetajući starim gradom, ili pak Prizemljeno sunce pokazujući se na zagrebačkoj špici.
U Rijeci, i u masi je šetača jednostavno primijetiti Hodača, uvećanu skulpturu ranijeg Kožarićevog rada izrađenu u aluminiju, visoku 220 cm i tešku 50 kg, bez podesta.
No mnogi ne znaju informaciju da je Kožarićevo djelo moguće naći i u našem gradu. I to zapravo ne jedno, već čak dva!
U 50 godina Mediteranskog kiparskog simpozija, Ivana Kožarića imali su priliku ugostiti dva puta. Sudjelovao je na prvom Mediteranskom kiparskom simpoziju, 1970., kada je nastala njegova skulptura “Isječak rijeke Seine”, koja se i danas nalazi u Stepčićima, uz cestu Labin-Vozilići. Drugi puta je na Mediteranskom kiparskom simpoziju sudjelovao 2006., kada je nastala njegova “Andautonijska cesta”, 11. po redu dionica Bijele ceste u Parku skulptura Dubrova.
Zanimljivo je i primijetiti kako se jedna skulptura u Parku Skulptura Dubrova zove “Tron Ivana Kožarića”, a djelo je to umjetnice Marije Ujević nastalo 1983. godine.
