Nakon božićnih blagdana, a dolaskom siječnja, svi se već počinju polako pripremati za turističku sezonu. Analizira se prošla godina, koriste se saznanja u svrhu poboljšanja rada, ali počinju i pripreme za nadolazeću sezonu.
Što se to sprema za sezonu 2022.? Uvode li se kakve novosti? O turističkim planovima za nadolazeću sezonu razgovarali smo u ovotjednom Vikendom konkretno s Astrid Glavičić, direktoricom Turističke zajednice Grada Labina.
Na čelu ste Turističke zajednice Grada Labina nešto duže od godine dana. Koje su najveće promjene koje su se dogodile otkad ste vi preuzeli vodstvo?
Preuzela sam Ured TZ Grada Labina u najnezahvalnije vrijeme, u tijeku pandemije. Bilo je izazovno raditi u takvim uvjetima, međutim vjerujem da sam savladala prepreke. Promjene se upravo iz tog razloga događaju postepeno. Veliki korak smo napravili pozivanjem novinara i influencera kako bismo hrvatsko tržište upoznali s ljepotama našeg kraja, te se to pokazalo pozitivnim jer upravo u doba pandemije svi smo putovali isključivo po Hrvatskoj.
U nadi boljih vremena i dobroj nadolazećoj sezoni promjena će sigurno biti.
Neka od posljednjih novosti je i Božićna bajka, labinska inačica adventa koja se ove godine vratila u stari grad. Iako vremenska prognoza nije išla u prilog organizaciji pokvarivši neke planove, pozitivno je da je Božićna bajka ipak u izboru za najljepši hrvatski advent. Kakva je bila reakcija javnosti na labinski advent, njegovu ponudu i sadržaj? Što očekujete od natječaja?
Izuzetno sam ponosna i sretna što smo uspjeli organizirati Božićnu bajku u starogradskoj jezgri grada Labina. Stari grad Labin je zaista poseban i sam po sebi predivan, te zaslužuje da se razna događanja održavaju upravo tamo. Božićna bajka je ove godine bila skromna i organizirana u skladu s mogućnostima, no vjerujem da će iz godine u godinu rasti.
Čini mi se da su građani zadovoljni Božićnom bajkom, komentari su pozitivni, i to me veseli. Mislim da je najveća posebnost to što su ukrasi unikatni te su rad naše labinske umjetnice Alide Blašković Koroljević.
Što se tiče natječaja, svjesni smo da ne možemo konkurirati velikim hrvatskim gradovima, ali lijepo je da smo se i mi našli u konkurenciji najljepših advenata u Hrvatskoj.
Zagreb posljednjih godina bilježi veći broj stranih gostiju, velika zasluga ide i tituli najboljeg adventa koju je grad zaslužio više godina zaredom. Može li i Labin tako, kao primjerice na ovom natječaju, osvajanjem titule najboljeg adventa stvoriti prednost pred ostalim gradovima, ali i privući goste izvan uobičajene ljetne sezone?
Osim što nam je bio cilj zadovoljiti lokalno stanovništvo, naravno da nam je cilj i privući goste u Labin u vrijeme adventa, te sam sigurna da će iz godine u godinu Božićna bajka u Labinu biti razlog dolaska mnogim gostima.
Ako gledamo brojke od ove godine, vidljiv je i rast gostiju. Što mislite, koji su to unique selling points za Labin i Labinštinu? Zbog čega nas gosti najviše posjećuju?
Protekla turistička sezona je zaista iznenađujuće dobro završila. Posebnost naših plaža i kristalno plavo more su sigurno jedan od glavnih razloga posjete gostiju. Međutim, zadnjih godina naročito se puno ulaže u outdoor aktivnosti, Rabac je postao i prepoznatljiva bike destinacija.
Zadnjih nekoliko godina razvija se turizam u Starom gradu Labinu, povijesno kulturna baština također postaje razlog dolaska u našu destinaciju.
Koji su po vašem mišljenju neotkriveni dragulji Labina na čijoj promociji bi se još dalo raditi?
Neotkriveni dragulj upravo i otkrivamo, a to je starogradska jezgra grada Labina. Prije samo deset godina bila su samo 3 privatna iznajmljivača u Starom gradu, a sada je taj broj daleko veći, imamo nekoliko lijepo uređenih objekata sa sobama, hotel Peteani i mnoštvo apartmana.
Domaćih gostiju ima tijekom cijele godine, vikendom i sada u zimskim mjesecima posjećenost je velika. Idealni smo za pješačenje, vožnju biciklom, međutim i odlazak s obitelji na ručak ili večeru u nekoliko dobrih restorana i pizzeria.
Gdje ima prostora za poboljšanje? Koje su najkritičnije točke koje bi se trebale promijeniti?
Naravno, prostora za poboljšanje ima uvijek. U Rapcu je to zasigurno riva koja nije reprezentativna, te kao što svi znamo, planirani lukobran, dugogodišnja čežnja mještana, koji bi povrh pomorske sigurnosti bio i pokretač ostalih djelatnosti povezane s turizmom, poglavito nautičkim.
U Labinu imamo problem s parkiranjem kojeg uvijek nedostaje.
Pozitivna je svakako i suradnja općina Labinštine i vaše zajedničko predstavljanje ljepota istočne Istre na jednom od najvažnijih festivala komunikacijske industrije, rovinjskog Weekend media festivala. U kojoj mjeri vi surađujete na kreiranju ponude za goste Labinštine?
Turističke zajednice Labinštine po prvi puta su se predstavile zajedno, te se to pokazalo značajnim upravo zato što smo cjelokupnu našu ponudu predstavili sudionicima na WMF koji dolaze iz susjednih zemalja. Svaka turistička zajednica prezentirala je svoju posebnost koja nas ustvari sve povezuje.
U ovoj godini sve turističke zajednice spajaju se putem aplikacije Skeniraj.me gdje će biti dostupna ukupna ponuda Labinštine, od svih restorana, trgovina, barova pa do kulturnih znamenitosti, plaža i slično.
Turistička zajednica Općine Raša je prošlu godinu pokrenula ovaj projekt, a sada ćemo se i mi ostali priključiti. Sigurna sam da će biti još zanimljivih zajedničkih projekata i zajedničke prezentacije na tržištu.
Zbog prirode posla, u vašem radu se sigurno srećete s mišljenjem javnosti, bilo to uživo, ili putem komentara na društvenim mrežama ili portalima. Hrvati su često stručnjaci u svemu, i uvijek misle da baš oni mogu nešto bolje. Dok je lijepo čuti pohvale, koje sigurno motiviraju u radu, postoje i kritike. Kako se nosite s kritikama?
Pohvale uvijek motiviraju, a moram priznati da mene i kritike motiviraju, naročito ako dolaze od strane struke jer baš tada želim dokazati da se može i hoće ako se radi i ako si uporan.
O lošoj strani turizma se često ne priča. Turizam ima utjecaj na mnoge aspekte, od ekologije do ljudi. Fokusirala bih se ovdje prvenstveno na ljude i njihovu kvalitetu života. Jedan od najbanalnijih primjera je otežani pronalazak stana za višegodišnji najam, jer zbog sezonalnosti turizma, ili pak jednodnevnog najma stanovi se iznajmljuju turistima. Problem je i sezonalnost, kada većina primorskih gradova živi ljeti, dok je zimi velika većina objekata zatvorena. Nedavno se zatvorio Uljanik, jedan od posljednjih pulskih klubova jer će se na tom mjestu graditi hotel. Što napraviti da turistički gradovi ne budu u funkciji izričito turizma, nego da svojim stanovnicima nude kvalitetu života cijele godine? Treba li država intervenirati u takvim situacijama?
Mišljenja sam da turizam ne može biti održiv ako ne poštuje okruženje i lokalno stanovništvo. Kulturno nasljeđe, očuvan okoliš, sam život lokalnog stanovništva postaju glavni motivi dolaska turista u određeno područje, te u skladu s poštivanjem lokalnog stanovništva razvijati turizam.
Koje su po vašem mišljenju najbolji primjeri dobre prakse neke turističke ponude iz ostatka Europe, ili svijeta?
S obzirom na to da volim putovati, a i prije nego sam postala direktorica Turističke zajednice, naša obiteljska putovanja izgledala su kao studijska. Uvijek smo promatrali gradove i mjesta i komentirali što bi se moglo primijeniti i kod nas u Labinu i Rapcu.
Nedavno smo posjetili Toscanu, slična je Istri, te je mnogo malih gradića koji mogu biti primjeri dobre prakse.
Moram spomenuti Saint Paul de Vence na francuskoj rivijeri, gradić koji podsjeća na Labin. Iako ga nisam posjetila, čitajući članak o njemu, a i u samom članku je spomenut Labin, planiram ga uskoro i posjetiti kako bismo iskoristili najbolje iz njihove prakse.
Kako se Turistička zajednica Grada Labina priprema za sljedeću sezonu, možete li nam nešto otkriti?
Turistička zajednica Grada Labina aktivno radi na pripremi sljedeće sezone, osim što se nastavljaju određene manifestacije u planu su i neke nove, kao npr. Winenjoy, degustacija vina Labinštine uz laganu muziku u Parku Hrvatskih branitelja, rudarska storytelling tura, bike obilasci.
U suradnji s Pula Film festivalom u planu su projekcije filmova u Labinu.
TZ Grada Labina sudjelovala je na Flagovom natječaju s projektom Labin Fishrepublic, te smo i dobili sredstva, narednih mjeseci počinjemo realizaciju istoga. Ponovno smo se javili na novi natječaj projektom Vremeplov. Ako dobijemo sredstva u planu nam je realizirati izložbu na otvorenom o povijesti Rapca na rivi u Rapcu, te još nekoliko aktivnosti.
U ljetnim mjesecima na rivi u Rapcu imat ćemo tradicionalni Street Music, te Noć uličnih zabavljača i svirača.
Labin Art Republika bit će obogaćena nekim novim sadržajima.
Sportske manifestacije i u ovoj godini sufinanciramo.
TZ Grada Labina uključit će se i u projekt Green+ kroz edukaciju iznajmljivača o održivom razvoju turizma, kroz praktične primjene novijih održivijih načina poslovanja, promocije uključenih iznajmljivača.
Koji su vaši dugoročni planovi za Labin? Što biste voljeli vidjeti u našem gradu?
Cilj je težiti i dalje prema snažnijoj promociji i još boljoj pozicioniranosti. Labin i Rabac vidim kao vrhunsku destinaciju održivog turizma u kojoj postoji sklad između lokalnog stanovništva i posjetitelja.
Voljela bih ostvariti sve ciljeve koje si postavimo narednih godina.
