Labinjonska Kompanija Domoća Folšarija labinska je udruga maškara koja je ove godine proslavila 40 godina djelovanja. Zbog svog neumornog djelovanja, ali i tradicije stekli su svoj status ne samo u Labinu, već i diljem cijele Hrvatske.
Nakon “odrađene” zimske sezone, a prije pripreme za ljetnu verziju ulovili smo Milenu Simeunović, predsjednicu udruge, i porazgovarali s njom o maškaranim temama.
Najprije čestitke na velikoj obljetnici. Što biste spomenuli kao najvažnije što se dogodilo u ovih 40 godina djelovanja?
U ovih 40 let djelovanja, Labinjonska Kompanija Domoća Folšarija najstarija je istarska udruga koja održava tradiciju pusnih običaja, i kod mladih i starijih. Poticali smo djecu u vrtićima i školama na održavanje tradicije maškara. Motivirali smo i potaknuli osnivanje drugih maškaranih grupa na Labinštini. Ponosni smo i što smo pokrenuli i održavali Labinski đir po općinama Labinštine, te uspostavili dolazak i drugih grupa iz Istre i Primorsko – goranske županije.
Učlanjeni smo i u Hrvatsku udrugu karnevalista gostovanja diljem Hrvatske te smo tako promovirali Grad Labin, ali i naš kraj općenito.
Koja je bila najzahtjevnija maska za izvedbu u ovih 40 godina?
Sve maske su bile zahtjevne, neke više, neke manje. Izdvojili bismo kovare, pulaštre (op. a. piliće), rođendanski party (povodom obilježavanja 35 godina postojanja), more bez plastike.
Uz svaku masku imali smo prigodno napisanu pjesmu koju smo izvodili. Pjesme piše naš član Marijano Širol, i mislim da nas po tome već prepoznaju u cijeloj Hrvatskoj.
Koliko su protekle dvije godine (i pandemija) utjecali na vaš rad, i organizaciju maškara?
S obzirom na trajanje pandemije, logično je da nismo održavali Maškarani Labin, ali tradiciju ipak nismo izostavili.
Podiglo se pusta, osudili smo ga online preko Radio Labina i spalili, sve u pandemijskim mjerama. Pandemija je utjecala na ljude, članovi su se otuđili. Teško je povratiti ono staro.
Kako birate maske svake godine? Kada se počinje s pripremama? Otkrijte nam kako to izgleda iza kulisa.
Maske biramo spontano, svi članovi udruge predlažu svoju ideju. Razradi se maska, tema, alegorijska kola, pjesma i svi datumi maškaranih izlaska. Poslije završenog zimskog karnevala, počinjemo s pripremama za ljetni karneval u Rapcu. Gostujemo zatim na ljetnim karnevalima.
Poslije ljeta počinje priprema za zimski karneval – započinju radovi na šivanju kostima i pripreme za sljedeći maškarani Labin. Mnogi to ne znaju, ali zapravo nam je cijela godina u znaku pripreme karnevala.
Znamo da Pust uvijek biva kažnjen zbog svega lošeg što se dogodilo. U vremenima kad će pesimisti reći da ima previše negativnih stvari, kako izabrati tu jednu koja će biti glavna tema godine i ono što će presuditi Pustu?
Pust je kriv za sve loše što se događa na lokalnom području, a u aktivnosti se ide i šire, po cijeloj Hrvatskoj. Moraju ne naravno pohvaliti i pozitivne stvari. Istina, toliko je loše da bi imali inspiracije i da bi se moglo okriviti još puna edicija pusta.
Maškare tjeraju zimu i lošu vibraciju oko sebe, da nam svake godine bude bolje.
Tko daje ime Pustu?
Ime pusta dolazi od članova udruge, a najviše se konzultiramo s našim meštrom Pipicom. S obzirom na temu, masku, aktualne teme u toj godine – sve to utječe na ime pusta.
Raste li ili pada interes za sudjelovanjem u maškarama svake godine? Kako je to bilo prije 40 godina, a kako izgleda danas? Dolaze li mlađi članovi?
Interes za sudjelovanjem u maškarama je već par godina u opadanju, a pogotovo u ove posljednje dvije godine. Mladi nisu toliko zainteresirani, mala je želja za druženjem, upoznavanjem, ne žele prihvaćanje, odgovornost i obavezu.
Prije 30 – 40 godina svi su voljeli maškare, staro i mlado. Sami su radili kostime, izvodili su se skečevi, cijele priredbe, bilo je više smijeha, plesa, zabave i druženja.
Mladi članovi slabo dolaze, a i kad dođu, ostanu kratkoročno. To moraš voljeti i biti od malih nogu s roditeljima kao što ih ima u našoj udruzi, koji su od godinu dana i manje u maškarama.
Je li vam draži zimski ili onaj ljetni Karneval? Kako reagiraju turisti ljeti?
Svaki ima svoju draž. Zimski je onaj pravi od pamtivijeka, više je tradicijski i ima svoju poantu.
Zimski se održavaju u cijeloj Hrvatskoj, u svakom mjestu i ima svoju čar.
Ljetni karneval je iz novijeg doba, ali ima i on svoju draž. Održavaju se većinom uz more od Istre do Dalmacije. Turisti obožavaju takve manifestacije, dosta njih sudjeluje samostalno ili u grupama.
Što biste izdvojili, koji su problemi s kojima se susreće vaša udruga u radu?
Kao i svaka udruga maškara, susrećemo se s istim problemima. Nema zainteresiranosti mladih za nastavak tradicije, nas starijih ima sve manje. Brojčano u udruzi sve nas je manje. Financijski je sve manje potpora, dobro je da su nam Grad Labin i Turistička zajednica velika potpora u organizaciji. Nema društvenog doma gdje bi se održavali maškarani plesovi, priredbe za djecu, i slično.
Često uz pomoć maškara i vašeg djelovanja “podbadate” i progovarate i onome što ne valja u državi ili u društvu. Što to ne valja u Labinu? Što biste vi promijenili?
Labin kao grad, i Rabac, jako su lijepa mjesta. Valjalo bi izgraditi jedan društveni dom, centar grada sa svojim korzom, pijacal – moglo bi to postati centar događanja. Nije potrebno zatvaranje centra (Zelenice) za neka događanja ili advente. Promjene u svakom mjestu dobro dođu i gledaju se pozitivno.
