Danas je u amfiteatru Parka skulptura Dubrova održana konferencija za medije povodom najave 45. Mediteranskog kiparskog simpozija koji će se ove godine održati od 24. svibnja do 15. lipnja.
Na konferenciji su prisustvovali ovogodišnji autori, akademski kipari Kuzma Kovačić te Jure Markota te kustosi Mladen Lučić i Stephanie Peršić. Ispred udruge MKS govorila je Renata Kiršić Veselica, predsjednica udruge, u ime grada Labina zamjenica gradonačelnika Federika Mohorović Čekada dok je u ime općine Sveta Nedelja okupljene predstavila načelnica Irene Franković.
Na ovogodišnjem izdanju manifestacije uz Markotu i Kovačića sudjelovat će i crnogorski umjetnik Nenad Šoškić koji im se na Dubrovi priključuje za nekoliko dana.
Nakon uvodnog predstavljanja Renate Kiršić Veselice, red je pao na Mladena Lučića koji je predstavio dvojicu umjetnika.
„Kuzmu Kovačića svatko ima doma“, podsjetio je prisutne likovni kritičar Lučić, te pojasnio, „riječ je o kovanicama hrvatske kune koje su i njegov autorski rad. Kovačić je zaslužan i za spomenik Franji Tuđmanu u Zagrebu i još dva spomenika bivšem predsjedniku Republike Hrvatske, jednom koji se nalazi u Slavonskom Brodu, te drugi koji je u Škabrnji. On je i autor sjajnih vratnica hvarske katedrale, jedne od reprezentativnih primjeraka hrvatske javne plastike“, objasnio je Lučić.
Inače, Kovačić je trebao sudjelovati na Mediteranskom kiparskom simpoziju početkom devedesetih kada je zbog osobnih razloga bio spriječen, pa je na konferenciji izrazio zadovoljstvo da sada ima novu priliku. Zanimljivo je da je i on bio jedan od umjetnika koji je razvijao ideju Bijele ceste, a danas ima priliku prošetati njome. Iako je prvotno Bijela cesta drugačije zamišljena, ona je i dalje jedinstvena, i uz amfiteatar, čine Park skulptura potpuno jedinstvenim širem okruženju.
„Nenad Šoškić je kipar koji će nam se pridružiti za dva – tri dana. On je po meni najznačajniji crnogorski umjetnik ovog trenutka, ne samo kipar, već stvarno i umjetnik. Moram spomenuti i njegov značajni društveni rad, bio je i dekan na Sveučilištu u Cetinju kada je sagradio kompletnu Likovnu akademiju, koja je jedna od boljih Akademija na ovim prostorima“, istaknuo je to Mladen Lučić na današnjoj konferenciji, te dodao: “Isto tako je bio i ravnatelj Centra za sadržajnu umjetnost Crne gore od 2014. do 2020. te je također napravio temelje za Muzej Suvremene umjetnosti Crne Gore sa svojim širokim pogledima na umjetnost za skupljanje fundusa i referentnim izložbama koje je učinio. Moram spomenuti i da sam ja tada bio pozvan kao gost i predstavio istarsku suvremenu umjetnost”, rekao je Mladen Lučić.
“Kao kipar, osim što je poznat po javnim spomenicima gdje bih svakako spomenuo Spomenik učitelju u Danilovgradu i Petru Petroviću Njegošu u Podgorici, na Trgu Univerziteta. Jedan spomenik koji je po svojoj monumentalnosti borben, po meni, odmah me asocirao na Balsaca od Rodina u Parizu. Njegov rad koji nisu javni spomenici izuzetno je zanimljiv jer on je izravni sljedbenik modernizma. Svojom vokacijom zadržao se na kraju modernizma kada asocira i kada u svoj rad uvodi reference konceptualne umjetnosti i art povere i minimalizma. Osim toga, on je vrlo literarno nadahnut, on u svom radu barata lingvističkim pojmovima, radi nešto na tragu Josepha Kosutha i Cornelisa. U jednom miksu stvara jednu priču koja je izuzetno zanimljiva, koja je hermetički zatvorena i koju ćete ustvari njegovim radu ovdje, na Mediteranskom kiparskom simpoziju ukratko sažeto vidjeti. Dakle, spoj minimalizma, arte povere i konceptualne umjetnosti – to bi bilo ono što je karakteristično za skulpturu, odnosno stvaralaštvo Nenada Šoškića” – izjava je to kojom je Lučić završio svoj dio predstavljanja.
Mikrofon je zatim preuzela Stephanie Peršić, kao kustosica umjetnika mlađe generacije, Jura Markote, ujedno i po prvi puta kustosica na Mediteranskom kiparskom simpoziju.
“Jure Markota je slovenski autor koji sudjeluje na ovogodišnjem Bijenalu i iako pripada mlađoj generaciji već je zapravo prepoznat i unutar nacionalnog konteksta, ali i internacionalnog, svojim izlagačkim, ali i javnim djelovanjem, bilo javnih skulptura, bilo u formi simpozija ili oblikovanja skulptura, odnosno kipova na javnim trgovima i slično. Trenutno živi u austrijskom dijelu Koruške, tako da ga zapravo povezuje taj slovenski i austrijski kontekst i zapravo je prepoznat na njihovoj likovnoj sceni. Ja bih istaknula njegov angažman unutar našeg istarskog miljea. Našoj publici je već poznat kroz niz suradnji ovdje, pa počevši već za studentskih dana kad je sudjelovao na Montrakeru, i na Krku, u Baškoj, za stazu glagoljice gdje je također izveo jedan svoj rad. Međutim mi smo ga imali prilike ugostiti u Labinu, u Gradskoj galeriji Labin, i to 2016. godine, i mislim da je zanimljiv baš taj spoj Jure, kojeg smo vidjeli kao umjetnika koji je izlagao u Gradskoj galeriji i Jure danas kada će se predstaviti isključivo kiparskim radom na Simpoziju. Taj njegov spoj konceptualne umjetnosti koji je izveo u galeriji, nizom instalacija koje je nazvao “Pod pritiskom” i ovdje skulpture radnog naziva „Rezonancija“ na Simpoziju, prikazuje njegovo djelovanje koje je na prvu različito, međutim povezano je jednom zajedničkom idejom, tim konceptom u njegom radu i stvaralaštvu, koje je zapravo temeljno ishodište svega”, izjavila je Peršić.
“Jure je po vokaciji kipar, ima kao polazište kiparsku misao koju dalje razvija u neki novi projekt, i zapravo utjelovljuje formu prilagođenu tom inicijalnom konceptu koja zapravo najviše odgovara ideji. Imat ćemo prilike to vidjeti i ovdje u kamenu, koji je materijal s kojim on najviše radi, međutim u kombinaciji s metalom, što je njegov rukopis koji razvija od 2013. godine, neprestano ga nadograđujući unutar tog neformiranog neformalnog razvojnog ciklusa. Njegova ideja je zapravo niz kamenih blokova koji su razjedinjeni, a bit će povezano upravo tim željeznim materijalom na različite načine kako sam proces bude iziskivao i upravo u interakciji koja je ključni naglasak svega. Dakle interakcije samih elemenata, umjetnika sa skulpturom, ali i skulpture sa samom okolinom, i kasnije i posjetiteljima s naglaskom na prolaznost, i na vrijeme koje će dalje oblikovati i formirati, što je taj element postojane skulpture već oblikovane koja se mijenja dalje u prostoru, tom nekom nevidljivom energijom”, zaključila je predstavljanje Stephanie Peršić.
Red je stigao i na same autore da se predstave.
“Mediteranski kiparski simpozij je zavičajno gnijezdo u duhovnom smislu – tako ga ja doživljavam”, izjavio je Kuzma Kovačić, a o povezanosti Hvara i Labina kako ju on vidi rekao je da je to jer su oba mjesta “cakavci”. Mikrofon je zatim preuzeo Markota, koji se tako i osobno predstavio. Iako Slovenac, na odličnom hrvatskom zahvalio se svima na pozivu za sudjelovanje, na svemu što su do sada u Parku napravili i što će se tek zbiti, te kratko nadodao “Mislim da će biti super, i meni je jako drago da sam tu, nakon svih tih godina vidim i neke ljude koje nisam dugo vidio, pa mi je isto zbog toga drago. Drago mi je jer je sva ta priča isto s tim dijelom Hrvatske počela i prije Montrakera s tom pričom na Krku, i Ljubom de Karina. Oduvijek je to bila moja želja, kad sam prvi put vidio taj park, pomislio sam – kad budem dospio tu, onda sam nešto postigao i eto me sad, pa sam zbog toga presretan.”
“Vrlo mi je drago da vidim kolege koji su cijeli život u kiparstvu i koji su dokazali da se radom i s ljubavlju prema kiparstvu i umjetnosti da preživjeti i živjeti, tako da, mislim da smo svi na dobrom putu”, rečenice su to kojima je Markota završio svoje izlaganje.
Red je stigao i na zamjenicu gradonačelnika, Federiku Mohorović Čekada, koja je prisutne u svoje, i u gradonačelnikovo ime pozdravila.
“Danas je velik dan za labinsku umjetnost. I to zaista mislim, i zato mislim da mi političari moramo malo govoriti, a puno više pažnje dati vama umjetnicima. Što se tiče praćenja rada Mediteranskog kiparskog simpozija, Grad je tu bio prisutan od samih početaka, od 70. godina, međutim ono na što sam ponosna je da smo formalizirali tu suradnju posebno zahvaljujući upornosti i trudu i radu predsjednice udruge Renate Kiršić Veselica Sporazumom o financiranju 2022., tako da mi je jako drago da ćemo nakon jednogodišnje pauze ove godine opet moći uživati u tri nove skulpture u ovom prekrasnom Parku skulptura i čast mi je što će vaša umjetnička djela krasiti Park, i biti tu za sve generacije, ne samo za nas, nego i za generacije koje nam dolaze”, izjavila je Federika Mohorović Čekada, te nastavila “Što se tiče ovogodišnjeg programa mogu reći i ispred Turističke zajednice Grada Labina i Grada Labina kao takvog da smo se ove godine umrežili i napravili jednu međusektorsku, međuinstitucionalnu suradnju tako da će Park ovih dana tijekom upravo vašeg rada posjetiti djeca vrtićke dobi, učenici dviju labinskih osnovnih škola, Ivo Lola Ribar i Matije Vlačića. Također, TZ Grada Labina organizira i stručno vodstvo Parkom za svu zainteresiranu javnost. To je počelo 2019. godine, polučilo je dobre rezultate i ja vjerujem da će se ove godine to i nastaviti, pa možemo i ovim putem pozvati sve naše sugrađane Labina i goste Labina i Labinštine da se priključe i da mogu i upoznati autore. A upravo, kako bismo mogli pobliže upoznati autore i neformalno se podružiti s njima, tu su 1. i 8. lipnja u večernjim satima, kada će biti događaji u Kocki, koja je lani napokon zaživjela, prodisala punim plućima onako kako je bilo i otpočetka”.
“No bolje ikad, nego nikad, i s moje strane mogu još jednom samo vama autorima zaželjeti srdačnu dobrodošlicu u Labin, poželjeti vam uspješan rad, ali i jako ugodan boravak u Labinu,ali i na Labinštini”, na kraju je rekla Mohorović Čekada te se zahvalila svima.
S obzirom na to da se Park skulptura Dubrova lokacijski nalazi na teritorijima Grada Labina i općine Sveta Nedelja, par riječi rekla je i Irene Franković, načelnica općine.
“Dobro došli na Dubrovu, dobro došli u općinu Sveta Nedelja. Ono što uvijek govorim, taj park dijelimo s Gradom Labinom, i ono što je prije rekla gospođa Federika – lani je Kocka došla u svoju funkciju i za nju možemo reći da je jedan spoj umjetnosti i turizma. Dragi autori dobrodošli i u ime općine Sveta Nedelja!”
“Divan je dan, predivno je biti ovdje među cvrkutom ptica, gotovo da je meditativno. Predivno zelenilo, predivne skulpture, jedan dio je to Mediterana i jako mi je drago što ćemo imati i nove skulpture u ovom našem predivnom parku. Naravno, i općina Sveta Nedelja je aktivan dionik Mediteranskog kiparskog simpozija, tako da ću ja pozvati svu širu javnost da 6. lipnja dođu na upoznavanje s autorima. Naravno, općine Sveta Nedelja sve više se brendira kao vinska općina, pa će osim upoznavanja s autorima biti tu i degustacija vina, ali i sireva, odnosno naših autohtonih proizvoda. Pogotovo tu moram naglasiti degustaciju šumberskog terana”, pojasnila je Irene Franković.
Najavila je i program zatvaranja Simpozija te pozvala svu javnost: “Sudjelujemo u zatvaranju Mediteranskog kiparskog simpozija, a tad dolazi Jelena Radan sa svojim predivnim glasom i fadom. Dobro došli ste svi, upoznajte autore – gledajte kako od jedne obične kamene kocke nastaju umjetnička djela koja krase ovaj naš Park. Dubrova je neprocjenjiva i čuvajmo je!”.
Na kraju, konferenciju je zatvorila predsjednica udruge Renata Kiršić Veselica koja se zahvalila autorima i pojasnila kako je došlo do ovogodišnje suradnje s autorima koja se nije realizirala preko noći, već je negdje i rezultat višegodišnje težnje koja zbog financija, ili pak zbog unutarnje organizacije, nažalost nije ranije ostvarena.
“Tu je i gospodin Nenad koji će nam se kasnije pridružiti, on je bio jedan od sudionika koji nam se trebao pridružiti 2022. uz Marinu Bauer i Stefana Esterbauera, no tada je bilo nemoguće zatvoriti financijsku konstrukciju, pa je on strpljivo čekao svoj red i to se dogodilo ove godine i to povezivanje Istre i Crne gore, koju je Lučić već spomenuo, nam je izrazito drago jer ove godine opet imamo međunarodni kiparski simpozij”. Na kraju svog izlaganje, okupljene je još jednom pozvala da dođu i prate stvaralaštvo u kamenu koje će kroz dva tjedna polučiti nove skulpture.
Na kraju okupljene su zanimali i nazivi skulptura. Jure Markota će tako stvoriti skulpturu radnog naziva “Rezonancija”, Nenad Šoškić “Porta aperta”, dok je možda najzanimljiviji, ali svakako najduži naziv skulpture Kuzme Kovačića „Evangelist Marko u svom kratkom izvješću o Isusovu boravku u pustinji spominje drugovanje sa zvijerima i anđelima i njegov otpor Sotoni“.
Podsjetimo: Mediteranski kiparski simpozij pokrenut je 1969. godine prema zamisli akademskog slikara i kipara Josipa Diminića, a inicijativnim naporom akademske kiparice Milene Lah, akademskog slikara Quintina Bassania i Josipa Faragune, predsjednika tadašnje Općinske konferencije SSRNH Labin i Katedre “Labinske republike” Čakavskog sabora.
Prvi susret kipara održan je u čast 50. obljetnice “Labinske republike”, a prvi su radovi trajno obilježili njezine granice. Tradicija koja traje više od 50 godina nastavlja se ovog svibnja i lipnja na 45. ediciji manifestacije koja veliča monumentalnost istarskog kamena, vještinu njegove obrade i suvremeni izričaj oblikovavši trajno prostor Parka skulptura Dubrova.
